'Zaboravljeni' slučajevi

Agrokor na led stavio priču o HEP-u, Ini, MOL-u i reformi

Foto: Goran Kovačić/Pixsell
Predsjednik uprave Ine Zoltán Áldott čeka rasplet slučaja Agrokor da vidi kako će Vlada postupiti u slučaju Ina – MOL
Foto: Reuters/PIXSELL
Agrokor
Foto: Reuters/PIXSELL
Agrokor
Foto: Reuters/PIXSELL
Agrokor
11.04.2017.
u 09:10
Kako će hrvatski presedani, od zakona za Agrokor do sudaca kojima je naknadna intervencija u ugovorne odnose ustavna, utjecati na strance da ulože u Hrvatsku
Pogledaj originalni članak

Da nije eksplodirao Agrokor, danas bi se svi skupa bavili nacionalnim programom reformi koji je Andrej Plenković već trebao dostaviti Bruxellesu. Nakon što se potpredsjednica Vlade Martina Dalić zadnjih dana posvetila isključivo Agrokoru, koordiniranje reformskih mjera prebačeno je na ministra financija Zdravka Marića. Uz intervencije u mirovinska prava politički najškakljiviji dio je sanacija zdravstvenog sustava čiji je dug prešao sedam milijardi kuna.

To dvoje ne ide zajedno

Resorni ministar zdravstva Kujundžić priprema plan ušteda koji ne bi trebao stati samo na spajanju bolnica i internim preraspodjelama nego bi se pripremio i osnovni paket zdravstvenih usluga za pacijente, izvan kojega bi sve drugo bilo na tržištu. Veliko je pitanje tko će sad od ministara izaći pred građane i tražiti da participiraju u sanaciji zdravstvenih dugova, kad se u isto vrijeme država bez puno premišljanja izlaže prema Agrokoru.

Nova državna “igračka” bacila je u drugi plan namjeru Vlade da preuzme Inu i pripremi privatizaciju HEP-a. Ne govori se više ni o Imunološkom zavodu, a tek sporadično priča se o privatizaciji Petrokemije, koja je i bez velike izloženosti Agrokoru bila kronični državni pacijent. Za ekonomiju koja je tek nedavno izašla iz krize, započela s investicijskim oporavkom i rastom potrošnje, ali bez obzira na to ne uspijeva povećati zaposlenost i radno-aktivnom stanovništvu osigurati posao, svaka kuna koja se prebaci na proračun velik je teret. Dok god se ljudi ne mogu zaposliti kod kuće, masovne su migracije kratkoročno dobar socijalni ventil, ali s vremenom one će postati uteg zbog kojega država neće moći pokrivati izdatke za starije stanovništvo.

Punih šest tjedana iz Vlade se više ne govori o vraćanju Ine pod okrilje hrvatske države, a zadnji se put o tome premijer Plenković oglasio na Malti na skupu stranačke obitelji gdje je bio u društvu s mađarskim premijerom Orbanom.

– Za nastavak razgovora potrebni su opsežni i kvalitetni inputi brojnih stručnjaka kako bismo doveli tu priču do onoga što je cilj hrvatske Vlade, to jest vertikalno integrirana kompanija koja Hrvatskoj osigurava rezerve nafte i plina, rafinerije koje dobro posluju, raširenu maloprodajnju mrežu, s jasnom vlasničkom strukturom u kojoj će uloga hrvatske države biti dominantna, a fokusirat ćemo se na njezino kvalitetno korporativno poslovanje – rekao je Plenković, koji se, nakon što je dobio još veću “igračku” u ruke, o Ini nije dodatno izjašnjavao.

HEP i dalje ostaje glavna poluga za podržavljenje Ine, a pripreme za prodaju njegovih 25 posto dionica putem inicijalne ponude mogle bi, prema Vladinim planovima, biti gotove u trećem tromjesečju ove godine. Investitorima, međutim, plan djeluje previše optimistično, ali ne i nemoguće, no pitanje je kako će se hrvatski presedani, od posebnog zakona za Agrokor kojim je uveden moratorij na plaćanje dugova do stava sudaca da je naknadna intervencija u ugovorne odnose (konverzija) ustavna, utjecati na spremnost stranaca da svoj kapital ulože u Hrvatsku. Novi val državnog intervencionizma i privatizacija ne idu zajedno.

Jučer počele prve prodaje

Nakon što je odigrao glavnu ulogu u postavljanju nove uprave Podravke, ali i otrpio udarce zbog bratova posla, ministar državne imovine Goran Marić jučer je objavio prve oglase o prodaji državnih udjela u desetak tvrtki: hotelu Dubrovačka rivijera, Ivančici, osječkoj Luci, Radio Sisku... Sve su to sitni manjinski udjeli za koje se ne može skupiti značajniji novac, pa se njihovom prodajom ne mogu pokriti ni administrativni troškovi.

Privatizacija HEP-a bila bi veliki zalogaj, ali sad je i ona vrlo upitna jer će ulagači s velikom pozornošću i distancom pratiti kako će vjerovnici proći u postupku sanacije Agrokora.     

>> Tko je Ante Ramljak – posebni povjerenik za Agrokor

>> Rješenja kroz lex Agrokor moraju biti u skladu s propisima EU

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

NA
navijeke
08:49 11.04.2017.

Količina 'vrućih krumpira' ostavljenih na 'guljenje' ovoj vladi jednostavno je zastrašujuća i gotovo jednaka onoj koju je za DR morala svladavati vlada nacionalnog jedinstva. Nadam se da će uspjeti, za dobro svih nas, ali bojim se da šesnaest godina prebacivanja vrućih krumpira nije moguće riješiti u samo jednom mandatu. Pogotovo kad se sjetim da bolne rezove tek treba napraviti.

Avatar Þollý
Þollý
12:58 11.04.2017.

Lako je njima. Oni imaju para i veza za privatne klinike. A mi???? Tek sad cemo mi, koji se jedva prehranjjemo, nametnuti da cemo morati sve placati. I necemo imati od cega. Krepavati cemo bolesni. Necemo imati novaca ni za obicni antibiotik. Sve cemo placati. O bolnickom lijecenju, ko ima para......:( :( Gorili svi oni u paklu.

ER
Erick
09:30 11.04.2017.

Sada vec vidim veliku navalu investitora koji jedva cekaju da ih Hrvatska pozove. U svijetu se smanjuje porez kompanijama koje zele da ulazu a u Hrvatskoj se cak ne postuju potpisani ugovori. Zato ce Hrvati I Hrvatska placati kamate of 10% dok drugi dobiju za 2%. Kako smo mi uvijek najljepsi, najdareniji I suvise pametni, nije nam potreban savijet pametnih. Imamo drzavu iz koje svi bjeze zbog korupcije I kriminala I "postenog" sudstva.