Propast Agrokora, najveće domaće kompanije, dogodila se baš uoči lokalnih izbora. Iako ne treba očekivati da će financijsko-gospodarski krimić, u što se priča s posrnulim koncernom obitelji Todorić iz dana u dan pretvara, bitno utjecati na ishod lokalnih izbora, ipak će ih dobrim dijelom obilježiti. Premijeru i šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću, koji se upregnuo u kampanju Drage Prgometa, HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Zagreba, ali koji nastoji obilaziti i druge hrvatske gradove pružajući podršku HDZ-ovim igračima na lokalnim izborima, raspad Agrokora operativno bi mogao stvarati najviše problema. Prvo, Plenković je već na udaru kritika oporbe da previše putuje umjesto da se u Zagrebu koncentrira na rješavanje problema sistemski važne tvrtke za hrvatsko gospodarstvo. Ako zanemarimo prozivanja oporbenjaka, koji će što drugo činiti nego kritizirati, Plenković realno, zaista, ima problem koji mu “jede” gotovo sve radno vrijeme. Sve i da se Plenković pretvori u premijerskog supermena, neumjesno je da u trenucima najveće krize gospodarstva hoda po predizbornim skupovima diljem Hrvatske. Donošenjem lex Agrokor, HDZ i Andrej Plenković na udaru su oporbe da pogoduju bankama i obitelji Todorić, a zaboravljaju male dobavljače i radnike, što će biti kritike koje će ih pratiti sve do izborne noći 21. svibnja kada je prvi krug lokalnih izbora. I lako sad za oporbu, ali pitanje je kako birači gledaju na situaciju s Agrokorom. Iako bi svima valjda trebalo biti jasno da Agrokorove tvrtke treba spasiti zbog radnih mjesta i pogubne lančane reakcije koju bi imala njihova likvidacija, sve dok gazda ne napusti tvrtku, percepcija javnosti mogla bi ići i u smjeru toga da država od bankrota spašava Todorića. Iako je Plenković, gledajući njegov staž u Banskim dvorima, najmanje kriv za prešutno odobravanje Todorićeve megalomanije i povlaštenog položaja, a za što su krive sve dosadašnje vlade, trenutačno bi zbog Agrokora mogao bilježiti najviše političkih minusa.
Žedni krvi i zatvora
S druge strane, Most se trudi profitirati na Agrokorovu jadu pa je Božo Petrov gazdi stisnuo kaznenu prijavu odmah nakon što su ruski bankari optužili, pa naknadno ublažili optužbe, da su Agrokorove bilance bile lažirane. Iako je Petrovljev potez doživljen kao politikantstvo pa i utjecaj na pravosuđe jer je ipak riječ o šefu Sabora, po toj prijavi DORH upravo pokreće izvide u Agrokoru. A ljudi su uvijek žedni krvi i zatvora. Osim toga, mostovci su jedini iz političkog establišmenta jesenas otišli na premijeru filma “Gazda”, dok je Todorić još itekako bio u sedlu. Slučaj Agrokor sigurno nije nešto na što su vladajući partneri HDZ i Most računali u predizborno vrijeme.
No ovi lokalni izbori, nakon velikih promjena na parlamentarnoj razini koje su na vlast dovele Most na dvojim izborima, mogli bi označiti i (velike) promjene na lokalnoj razini i možda iz političkih arena izbaciti dugogodišnje vladare. Najveće lovine ovih izbora veliki su gradovi – Zagreb, Split, Osijek i Rijeka. Najviše se iščekuje izborni rezultat u Zagrebu gdje je prvi put nakon 17 godina ozbiljno ugrožen gradonačelnik Milan Bandić. Iako su Bandiću zasad najveće konkurentice HNS-ovka Anka Mrak-Taritaš, koja ima i potporu SDP-a, te Sandra Švaljek, uz koju je HSLS, HDZ u Zagrebu vodi sasvim drukčiju bitku. Na izborima u svibnju testirat će se snaga Plenkovićeva HDZ-a i ona desnog stranačkog krila zbog kandidature nazavisne Brune Esih koja pak uživa potporu HDZ-ovca Zlatka Hasanbegovića.
Ključno je pitanje koliko će HDZ-ovih birača poduprijeti Dragu Prgometa, a koliko Brunu Esih. Budući da je Plenković odlučio da je HDZ-ov kandidat upravo Prgomet, što u zagrebačkom HDZ-u nije naišlo na opće oduševljenje, Prgometov rezultat bit će Plenkovićeva odgovornost. U HDZ-u su svjesni da Prgomet samo čudom može postati gradonačelnik i osnovni cilj im je rezultat HDZ-a u Gradskoj skupštini. I Bruna Esih teško može postati gradonačelnica, ali važni su postoci potpore koje bi mogla ostvariti. Bude li Bruna Esih na izborima gledala u leđa Prgometu, to će značiti i Plenkovićev konačni obračun sa stranačkom “neposlušnom” desnicom. Nadmaši li Prgometa, Plenković će se morati ozbiljno zamisliti i imat će konkretan problem. Iako je Anka Mrak-Taritaš u zagrebačku kampanju ušla na krilima simpatija javnosti, i njezina zvijezda pomalo gubi sjaj jer joj se uoči izbora otvorila priča s preplaćenom obnovom u poplavi stradalih kuća u Gunji. Prema pisanju medija, i DORH u tom slučaju, baš uoči izbora, otvara istragu. Budući da HDZ ne može imati gradonačelnika Zagreba, od velikih hrvatskih gradova njegov je cilj pobjeda u Splitu. Međutim, i bitka za Split vrlo je neizvjesna. Iako prema posljednjim anketama vodi HDZ-ovac Andro Krstulović Opara, za petama mu je Željko Kerum, dok je treća Marijana Puljak, šefica stranke Pametno. Dakle, SDP i Most u Splitu nemaju šanse dobiti gradonačelnika (na prošlim izborima SDP je imao gradonačelnika Baldasara s kojim je kasnije raskrstio), ali ni HDZ-u se ne smiješi lagana pobjeda. Dapače. Ne dobije li HDZ Split kao jedini veliki grad u kojem ima šanse imati svog prvog čovjeka, to neće biti ugodna situacija za vladajuću stranku. U Osijeku HDZ na izbore šalje književnicu Ivanu Šojat, čijim se izborom vrlo ponosi, međutim, pitanje je može li ona ugroziti aktualnoga gradonačelnika Ivicu Vrkića. Ankete pokazuju da Vrkić, kojeg su prije četiri godine u Osijeku podržavali i HDZ i SDP i HNS pa je imao ambicija kandidirati se i za predsjednika RH, od čega je ipak bio odustao, i sada prema anketama vodi, a I. Šojat je druga, ali zasad s većim zaostatkom u odnosu na Vrkića. U Osijeku je u utrci i mostovac Miroslav Šimić.
Cijela Dalmacija bit će bojno polje, ponajprije HDZ-a i Mosta
Rijeka bi mogla biti jedno od najvećih iznenađenja izbora izgubi li SDP-ovac Vojko Obersnel, ili ako tijesno pobijedi, jer to će označiti i kraj vladavine SDP-a u crvenoj Rijeci. Obersnelu je najveći konkurent bivši HDZ-ovac Hrvoje Burić, koji je prije četiri godine ušao u drugi krug, što je za HDZ bila senzacija, a nakon četiri godine u Rijeci još bolje kotira. HDZ je izgubio odlaskom Burića, koji je otišao iz stranke zbog neslaganja s politikom tadašnjeg predsjednika Tomislava Karamarka. Možda ima šanse da se s njim ipak nešto dogovore?
Cijela Dalmacija bit će bojno polje, ponajprije HDZ-a i Mosta, iako će se u Zadru, koji je godinama pod kontrolom držao HDZ s Božidarom Kalmetom, voditi bitka između HDZ-a i SDP-a. SDP-ovka Sabina Glasovac juriša na mjesto gradonačelnice nakon što se lukavi Kalmeta, opterećen dvjema optužnicama, ipak svojevoljno odrekao nove kandidature. Može li HDZ i nakon Kalmete voditi Zadar ili se otvara prilika za SDP i koliku će snagu pokazati novi HDZ-ov kandidat liječnik Branko Dukić? Kalmeta je godinama bio jedan od najjačih HDZ-ovaca, zajedno s Darkom Milinovićem, u devetoj izbornoj jedinici, utvrdi HDZ-a, stranci su nosili najviše saborskih mandata (više od osam). Upravo ta moć na terenu Kalmetu je spasila od svih afera dok je bio ministar prometa i ni Jadranka Kosor ni Ivo Sanader, kao HDZ-ovi premijeri, nisu ga se usuđivali smijeniti.
U Dalmaciji su kritične točke Omiš i Metković jer Most te gradove doživljava kao svoje simbole, Metković je rodni grad Mosta, a u Omišu je nezavisni Ivan Kovačić prije četiri godine izvojevao nevjerojatnu pobjedu u drugom krugu nad HDZ-ovim kandidatom, unatoč velikoj razlici iz prvog kruga, a pobjedu je odnio i na ponovljenim izborima 2015. Mostu je u tim gradovima suparnik HDZ, koji im je partner na nacionalnoj razini. HDZ, stječe se dojam, na te izbore ne ide samo reda radi, nego bi volio pobjedu samo kako bi na neki način “napakostio” Mostu. Pojedini sugovornici u HDZ-u smatraju da će Most “podivljati” izgubi li Metković i Omiš i da će to narušiti odnose HDZ-a i Mosta na nacionalnoj razini. S druge strane, Most je inzistirao da na lokalne izbore ide samostalno, pa ne čudi da mu je HDZ rival.
Bitka za Dalmaciju
U trenucima dok se pisao ovaj tekst, Ustavni sud predstavljao je odluku je li lex Vlahušić ustavan ili nije, odnosno može li se donedavni gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić kandidirati za gradonačelnika Dubrovnika. HDZ je taj grad upisao kao cilj koji treba osvojiti na izborima u svibnju. HDZ-ova uzdanica u Dubrovniku je Mato Franković, SDP ide s Tatjanom Šimac-Bonačić, a Most s Marom Kristićem. Otvorena je tek kandidatura Andre Vlahušića koji je 2009. godine iz prve fotelje Dubrovnika nakon osam godina vladavine izbacio HDZ-ovku Dubravku Šuicu, koju su mediji prozivali za netrasparentno vladanje Gradom. U međuvremenu se kompromitirao i Andro Vlahušić, pa je pitanje može li HDZ ponovno vratiti vlast u Dubrovniku. Borbeno će biti i u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje su Mostovi kandidati za župane Miro Bulj i Nikola Grmoja nasuprot HDZ-ovima Zlatku Ževrnji i Nikoli Dobroslaviću. Partneri HDZ i Most najvažnije će bitke voditi u Dalmaciji, iako bi bivši Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić HDZ-u možda mogao pomrstiti račune i u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je kandidat za župana naspram dugovječnog HDZ-ova župana Bože Galića. Panenić gotovo svakodnevno ima medijsku pozornicu jer kao bivši ministar komentira slučaj Agrokor, a Božu Galića, oko kojeg su se vodile velike bitke u HDZ-u zbog kandidature jer je vukovarski HDZ teško pristao da kandidat opet bude Vinkovčanin Galić, nitko ništa ni o čemu ne pita. HDZ-u je cilj osvajanje Osječko-baranjske županije sa svojim kandidatom Ivanom Anušićem, sadašnjim načelnikom općine Antunovac i šefom Osječko-baranjskog HDZ-a. Promjene bi se mogle dogoditi i na sjeverozapadu Hrvatske, pa bi prvi put od neovisnosti RH gradonačelnika Varaždina mogao imati SDP jer HNS nema svog kandidata nego podupire SDP-ovca Alena Kišića. HDZ-ove boje u Varaždinu brani Damir Habijan kojeg je Ladislav Ilčić (Hrast) optužio da živi nedemokršćanski, pa je iz revolta napustio savjetničku sinekuru kod ministra Davora Ive Stiera i kandidirat će se za gradonačelnika.
Strankama je cilj zadržati vlast u gradovima u kojima su dosad vladali, tako HDZ želi zadržati Veliku Goricu iako je tamošnji HDZ podijeljen zbog gradonačelnika Dražena Barišića protiv kojega se iz dana u dan javljaju nove optužbe za navodna brojna zapošljavanja u gradskoj upravi, netransparentno poslovanje itd, no pitanje je mogu li ga nakon osam godina vladavine ugroziti Goran Beus Richembergh (HNS) ili Alan Šembera (Most). SDP pak želi zadržati vlast u Sisku, gdje je opet podijeljen sisački HDZ i gdje su se događale gotovo bizarne situacije u izboru HDZ-ovih kandidata za Sisak. SDP puca i na Požegu koju drži HDZ, ali i tamošnji HDZ-ovci vodili su unutarstranačke borbe. Rezultati lokalnih izbora imat će velike reperkusije ponajprije na pozicije šefova HDZ-a i SDP-a. Plenkoviću će biti najvažniji rezultat u Zagrebu zbog odnosa sa stranačkom desnicom, ali i ukupni rezultat koji će pokazati pravi rejting HDZ-a. Šefu SDP-a Davoru Bernardiću stranačka se opozicija već prijetila da bi mogla izazvati puč ako SDP loše prođe na lokalnim izborima jer se mladi predsjednik SDP-a nikako ne snalazi u svojoj ulozi. Božo Petrov bi također trebao strijepiti od rezultata izbora jer bi oni mogli biti ili veliki udarac ili veliki zamašnjak Mostu. Vlada HDZ-a i Mosta, unatoč svim tenzijama koje uzrokuju lokalni izbori, ne bi trebala trpjeti dramatične potrese kakav god bio rezultat, iz ove perspektive više se čini da bi Vlada mogla imati veliku štetu jedino zbog slučaja Agrokor. Navodno se i sam Andrej Plenković uhvatio za glavu kad su mu objasnili razmjere problema s tim koncernom. A u slučaju Agrokor još nismo vidjeli sve, predstava tek počinje...
>> Bruna Esih – nepoznati detalji iz života ikone desnice
>> Zlatko Hasanbegović: Nisam se prepoznao u Plenkovićevoj prijetnji