Agrosunčane elektrane – na istom zemljištu prizvode energiju i štite nasade

Kada bi se agrosunčane elektrane koristile na samo 1 posto poljoprivrednih površina u Europi, njihov kapacitet iznosio bi više od 900 GW, što je šest puta više od trenutačno instaliranog fotonaponskog kapaciteta u EU. Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo 1 posto raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što je oko tisuću hektara, uz poljoprivrednu proizvodnju moglo bi se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1000 Gwh što je trostruko više od trenutačno instaliranog kapaciteta fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Također, primjenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi Hrvatske omogućava se dostizanje potpunog bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje od preko 16.000 tona, što je četverostruko više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća. Podaci su to koji su se mogli čuti na promociji prve studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj održanoj u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Izvješće je financirala Europska banka za obnovu i razvoj, a izradili su ga stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.
– Hrvatska je jedna od 10 zemalja EU koje su se odlučile za primjenu agrosunčanih elektrana u poljoprivredi, rekla je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske. Agrosunčane elektrane predstavljaju koncept proizvodnje energije uz istovremenu proizvodnju hrane na istom poljoprivrednom zemljištu. Solarni moduli u ovakvoj kombiniranoj proizvodnji pružaju zaštitu nasada od vremenskih nepogoda i drugih stresova poput intenzivnog sunčeva zračenja, pretjerane vrućine, udara vjetra, obilnih pljuskova, tuče i mraza. Studija na čijem su predstavljanju govorili Lina Dubina, predstavnica SolarPowerEurope, vodeće europske organizacije u zagovaranju energetske tranzicije, Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, te Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske, inicijatora ove studije i jučerašnjeg događaja. Poljoprivredne grane u Hrvatskoj za koje se uporaba agrosolara općenito smatra korisnom prema ovoj studiji bile bi vinogradarstvo, voćarstvo, uzgoj aromatičnoga i ljekovitog bilja, travnjaci i ribnjačarstvo, dok je za proizvodnju povća, žitarica, industrijskoga i krmnog bilja iz različitih razloga još rano smatrati ih prikladnima za primjenu te se za te vrste usjeva mogu pokrenuti samo mali znanstveni projekti. Vratimo li se malo brojkama, one govore i to da, kada bi se iskoristilo pet posto poljoprivrednog zemljišta raspoloživog za instalaciju agrosolarnih elektrana, bilo bi moguće instalirati do 4,7 GW električne energije što je približno jednako ukupnom kapacitetu za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj koja je procijenjena na preko 5 GW ove godine.