Amnesty International Hrvatske povodom dolaska kineskog predsjednika u službeni posjet Republici Hrvatskoj objavio je izjavu za javnost u kojoj stoji kako bi posjet osim jačanja gospodarske suradnje dviju zemalja mogao biti iskorišten i za dobronamjeran i konstruktivan razgovor o stanju ljudskih prava u obje zemlje.
Iako s dobrim razlogom kritizirane zbog kršenja ljudskih prava, kineske vlasti objavile su vrlo ambiciozan Nacionalni akcijski plan o ljudskim pravima s konkretnim ciljevima koji bi trebali biti realizirani 2010. i koji bi, ako budu ostvareni, mogli predstavljati važan korak naprijed za ljudska prava u Kini.
Premda taj plan ima i bitnih nedostataka pogotovo kad je u pitanju odnos prema međuovisnosti i nedjeljivosti ljudskih prava, on ipak pokazuje rastuću važnost koju kineske vlasti daju zaštiti ljudskih prava i poštivanju međunarodnih standarda za ljudska prava.
Dodatnu snagu i okvir za realizaciju ciljeva ovog plana predstavljala bi i ratifikacija Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) koji je Kina potpisala 1998.g. Njegovom ratifikacijom moglo bi započeti rješavanje čitavog niza problema: od ograničavanja prava na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja do sustava izvansudskih zatvaranja (npr. u sustavu poznatom i kao "Reedukacija kroz rad" trenutačno boravi između tristo i petsto tisuća ljudi).
Rješavanje pitanja dostupnosti pravdi pogotovo po pitanju progona praktikanata/ica falun gonga u tom bi slučaju također bilo izvjesno, kao i u slučajevima pripadnika/ca etničkih ili vjerskih manjina.
Problematika smrtne kazne u Kini dugo je vremena prisutna kao važna tema sastanaka međuvladinih organizacija. Prema izvještaju Amnesty Internationala o smrtnoj kazni u svijetu u 2008. godini u Kini je više od 7000 ljudi osuđeno na smrtnu kaznu, a najmanje 1718 je smaknuto, što čini 72 posto od ukupnog broja sudskih smaknuća u cijelom svijetu. Ovo su samo brojke koje su bile dostupne AI-u, one prave nesumnjivo su veće. Iako je kineski vrhovni narodni sud još 2007. započeo vlastitu reviziju svih donesenih smrtnih presuda, kineske vlasti još uvijek te podatke tretiraju kao državnu tajnu - stoji u priopćenju.
Pitanje koje već 20 godina stoji kao neriješeno je i gušenje mirnih demonstracija na glavnom pekinškom trgu Tiananmenu 1989. AI je nedavno u svom otvorenom pismu pozvao kineske vlasti na objavljivanje istine o broju ubijenih i zatvorenih tih dana. U pismu se traži i oslobađanje svih demonstranata koji su još u zatvoru, kao i onih koji su samo koristili svoje pravo na izražavanje, uključili se u neku online-raspravu ili na internetu objavili pjesmu o događajima na Tiananmenu. Kineske vlasti su povodom obljetnice demonstracija intenzivirale represiju nad aktivistima za ljudska prava.