Aja Sofija: Erdoğan želi da opet bude džamija

Na 567. godišnjicu (29. svibnja) otkako je otomanska vojska osvojila Konstantinopol, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan ubrzao je svoju namjeru da Aju Sofiju pretvori iz muzeja u džamiju. O tome već dulje govori, ali dok je muzej prazan zbog koronavirusa ‘sultan’ Erdoğan želi iskoristiti priliku i jednostavno nastaviti rad na tome da bivšu kršćansku crkvu, koja je potom postala džamija, a onda muzej ponovno preinači u džamiju.

Imam je čitao molitvu Osvajača

Nedavno je prvi put nakon više desetljeća u Aju Sofiju ušao i jedan imam, a Erdoğan je putem videoveze učinio da se pod njezinim svodom i u prostoru koji više nije vjerski čuje islamska molitva. Imam je pročitao molitvu, suru El-Fatihu (molitvu Osvajača), odnosno Mehmeda II. koji je porazio bizantinsko carstvo i 1453. ušao u Konstantinopol nakon dugotrajne opsade grada te postao sultan. Erdoğanova namjera izazvala je brojne reakcije te ga od SAD-a do europskih zemalja savjetuju da odustane od pretvaranja muzeja u mjesto vjerskog kulta. Grčka je kazala kako takvo što nije prihvatljivo, na što je Erdoğan odmah odgovorio da u Ateni nije ostala nijedna džamija, dok u Istanbulu ima mnogo aktivnih kršćanskih crkvi, te dodao da grčka vlada nema nadležnosti u Turskoj, a ako “budu prešli granicu uplitanja, znamo kako odgovoriti”.

Državno vijeće koje je Erdoğan pozvao da se izjasni donijelo je 2. srpnja odluku, ali će je objaviti za 15 dana. Prema mnogima riječ je prije svega o političkoj odluci, a neki smatraju da se Erdoğanu više isplati prijetiti da će Aju Sofiju pretvoriti u džamiju nego to stvarno učiniti. ‘Sultanova’ taktika je stvaranje umjetnih problema u osjetljivim trenucima, a Ankara je u središtu međunarodnih polemika iz raznih razloga. Erdoğan je uvijek znao kako iskoristiti mase u svojoj zemlji, a one sada kliču protiv “kršćanske Europe” ljutite na nju iz više razloga, od toga da je odgođen ulazak Turske u EU, pa do izolacije Turske zbog koronavirusa.

Aji Sofiji je, očito, suđeno da mijenja svoju namjenu. Podignuta je u V. stoljeću (premda ima naznaka da je car Konstantin koji je priznao kršćanstvo u IV. stoljeću tu počeo graditi vjerski hram) kao crkva posvećena Sofiji, mudrosti. Od 537. do 1453. bila je kršćanska, pa grkokatolička, a onda i pravoslavna katedrala i sjedište patrijarhata Konstantinopola (osim u kratkom razdoblju od 1204. do 1261. kada je postala križarski samostan). Otomanska džamija postala je 29. svibnja 1453. i tako je bilo do 1931., a od 1. veljače 1935. postala je muzej.

Naime, prvi predsjednik i utemeljitelj turske republike Mustafa Kemal Atatürk Aju Sofiju pretvorio je u muzej. Uklonjeni su tepisi i dekoracije na mramornom tlu ponovno su nakon više stoljeća bile vidljive. Uklonjena je i bijela boja s mnogih mozaika na zidovima. Sama struktura zgrade bila je zapuštena, ali tek se američkim financiranjem zgrada obnovila između 1997. i 2002. Obnovljena je i kupola, a u drugoj fazi 2006. restaurirani su i mozaici.

Premda je do danas bilo strogo zabranjeno održavanje bilo kakvog vjerskog obreda u Aji Sofiji, 29. svibnja ove godine imam je održao molitvu osvajaču Konstantinopola. Istina, nešto prije dolaska Benedikta XVI. u Istanbul koncem studenog i početkom prosinca 2006. govorilo se o tome da će se jedan mali prostor u muzeju odrediti kao dvorana za molitvu za sve vjeroispovijesti. Od 2010. islamske su zajednice počele zahtijevati da cijeli prostor bude namijenjen isključivo za molitvu, a od 2013. s minareta Aje Sofije mujezin poziva na molitvu dva puta dnevno.

Erdoğan je 31. ožujka 2018. u Aji Sofiji, bez obzira na zabranu, izgovorio prvi stih iz Kurana posvetivši ga onima koji su je sagradili, ali prije svega onima koji su je osvojili. Godinu dana kasnije, Erdoğan je najavio kako će promijeniti namjenu Aje Sofije i pretvoriti je u islamsku bogomolju dodavši kako je bila “velika greška” pretvoriti je u muzej.

No ‘sultan’ zaboravlja da je Aja Sofija bila prvo kršćanska bogomolja, a tek je od 15. stoljeća postala džamija. Mehmed II. je uništio mnoga sveta mjesta kršćana, pa je i Aja Sofija doživjela uništenja i krađe. Za vrijeme obrane Konstantinopola od napada vojske Mehmeda II., mnogi su se građani skrivali u Aji Sofiji, a kada je grad pao postali su robovi, a žene su silovane. Nakon što je bila opljačkana, uništena i oskvrnuta, po zapovijedi Mehmeda II. pretvorena je u džamiju. U XVI. stoljeću Sulejman Veličanstveni (vladao od 1520. do 1566.) nakon osvajanja Mađarske iz te je zemlje u Aju Sofiju donio dva velika stupa i dao ih postaviti s obje strane mihraba. Za vrijeme vladavine Selima II. (od 1566. do 1577.) zgrada je počela popuštati, pa su na njoj izvedeni radovi, a osim toga otomanski arhitekt Mimar Sinan sagradio je i dva minareta. Tijekom narednih stoljeća proširivana je, a najveća obnova Aje Sofije odvijala se za vrijeme vladavine sultana Abdula Medžida I. (1839. – 1861.). Radovi su bili povjereni talijanskim arhitektima, braći Gaspareu i Giuseppeu Fossati.

U obnovi 800 radnika

Učvrstili su kupolu, izravnali stupove itd., a na toj je obnovi radilo 800 radnika. Po njezinu završetku 31. srpnja 1849. džamija je ponovno otvorena.

Kad je Benedikt XVI. bio u pohodu Turskoj 2006., i otišao se ispričati muslimanskim vjernicima zbog navodne uvrede koju je počinio kazavši da je islam mačem širio svoju vjeru, pratio sam papu i napisao, među ostalim, da su u Istanbulu neboderi postale viši od minareta. Erdoğan je posljednjih godina zajašio val islamskog nacionalizma i potpuno preokreće tursko društvo koje je tada bilo u velikom ekonomskom zamahu.

Mnogi Turci su se početkom 2000. počeli vraćati iz Njemačke i ulagati u svoju zemlju. Turska je postala golemo gradilište. S Erdoğanom na vlasti stvari su se počele mijenjati, posebno otkako je 2016. pokušan vojni državni udar protiv njega. Još se ne zna je li taj događaj bio u njegovoj režiji, kako bi još čvršće preuzeo vlast ili je unutar vojske stvarno bilo onih koji su ga htjeli svrgnuti. Naime, tijekom toga navodnog udara poginulo je 290 osoba, 1440 ih je bilo ranjeno, ali je onda ‘sultan’ dao zatvoriti 2893 navodnih pučista i smijenio 2745 sudaca. Držalo se kako turska vojska štiti sekularnost države koju je stvorio Atatürk, ali sada tu sekularnost dokida Erdoğan.