Akademska istraživačka mreža u BiH je blokirana

BiH je uz Albaniju jedina zemlja koja još uvijek nema uspostavljenu akademsku istraživačku mrežu po europskim standardima.

Nema istraživanja
Unatoč činjenici da je radna skupina Ministarstva za promet i veze BiH izradila idejni projekt rješenja akademske mreže, pristup svjetskim trendovima znanja za domaće istraživače i studente, posebice medicine, farmacije i prirodoslovnih znanosti, iz BiH i dalje je nedostupan. Historijat akademske mreže u BiH datira još iz 1998. osnivanjem BIHARNET-a, prve institucije za akademsku obrazovno-istraživačku mrežu na razini BiH.

Ova mreža je bila podržana od EU-a, Vlade Slovenije i pet sveučilišta u BiH: u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli te Univerziteta i Sveučilišta u Mostaru. Cilj osnivanja BIHARNET-a bio je organizacija i rad jedinstvene akademsko-istraživačke mreže u BiH. Međutim, taj projekt je trajao samo dok su pristizale donacije.

Bez izvora financiranja sa samo tri zaposlenika, BIHARNET nije bio u stanju izvršiti niti jednu zadaću u procesu uspostave akademske obrazovno-istraživačke mreže. Iako BIHARNET formalno i danas postoji, nažalost uopće ne funkcionira. Suština cijele priče oko (ne)saživljavanja akademske istraživačke mreže u BiH sadržana je u problemu zvanom politika. Naime, politika se uplela zbog tzv. državotvornog karaktera akademske mreže, koja u ovom trenutku na razini države pravno postoji, ali u praksi ne funkcionira.

U svijetu su priznate samo državne akademske mreže koje mogu participirati u asocijaciji akademskih mreža. Iako su na kreiranju izrade idejnog projekta razvoja akademske mreže sudjelovali stručnjaci iz sva tri bh. dominantna telekoma kao najznačajniji nositelji telekomunikacijske infrastrukture u BiH, predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz Ministarstva prometa i veza, projektni zadatak još uvijek nije prihvatilo Vijeća ministara BiH.

Naime, Vijeće ministara BiH treba suglasnost entiteta po ovom pitanju, o čemu se Republika Srpska odmah očitovala smatrajući kako akademska istraživačka mreža može biti samo u nadležnosti entiteta. Čak ni Federacija nije pokazala interes za realiziranje ovog projekta. Iako cijela infrastruktura ostaje i dalje u nadležnosti entiteta, RS nije pristao na usvajanje idejnog projekta.

RS pronašo rješenje
U ovom trenutku manji bh. entitet pronašao je rješenje prema kojemu se povezao na akademsku mrežu Srbije, i to samo Univerzitetski centar u Banjoj Luci, iako nemaju pristup svjetskim knjižnicama za potrebe istraživačkog rada. S druge strane, Sveučilište u Mostaru je “konektirano” za akademsku mrežu u Hrvatskoj koja služi za videokonferenciju, odnosno za predavanja na daljinu.

Upravo iz tih razloga administrativno upravljanje i međunarodno zastupanje mreže trebalo bi realizirati u okviru buduće državne agencije i mreže, koja bi se prema idejnom projektu trebala formirati kao vladina agencija pri jednom od dva državna ministarstva: prometa i veza ili ministarstva civilnih poslova u čijoj je nadležnosti visoko obrazovanje.