Priča koja je počela prije 10 godina, pa se godinu dana kasnije pretvorila u rekordnu optužnicu hrvatskog pravosuđa u kojoj je na 800 stranica bilo opisano za što se terete 364 optuženika te jedna tvrtka, te u kojoj je do sada što po nagodbama, što po presudama, što po oduzetoj imovinskoj koristili ili novčanim kaznama u proračun uplaćeno, oko 11 milijuna kuna, lagano se privodi kraju. Riječ je o akciji Hipokrat u kojoj je USKOK u studenom 2013. podigao svoju, po broju optuženika, najveću optužnicu. Prije no što je suđenje 2017. počelo, 323 optuženika, uključujući i tvrtku Farmal priznalo je krivnju te se na godilo s USKOK-om. Farmal je platio novčanu kaznu od 2,5 milijuna kuna.
Oni koji nisu priznali krivnju sjeli su na optuženičku klupu. Spis se nakon toga u nekoliko navrata spajao i razdvajao, jer je bilo ideja da se optuženi liječnici i ljekarnici grupiraju po regionalnoj pripadnosti radi lakšeg suđenja. Na koncu svi ti zahtjevi za izmještanjem suđenja su odbijeni, pa se svima sudilo na zagrebačkom Županijskom sudu. Suđenje prvo zbog potresa, a zatim i zbog COVID 19 nije moglo biti održati skupno. Spis je podijeljen na manje skupine optuženika, donesene su presude, a među posljednjima kojima je nepravomoćna presuda izrečena je Dražen Dedi, prvooptuženik u toj aferi.
On je danas na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od četiri godine zatvora, što je ujedno najviša kazna izrečena u akciji Hipokrat. Mora platiti i 120.000 kuna sporedne novčane kazne. Skupa s njim, nepravomoćno je osuđena i Silvija Sarić. Njoj je izrečena kazna zatvora od 10 mjeseci, koja joj je zamijenjena radom za opće dobro te mora platiti 36.000 kuna sporedne novčane kazne. I ona i Dedi moraju platiti i troškove sudskog postupka, 10.000 kuna svaki.
Dražen Dedi, koji u inkriminirano vrijeme bio je predsjednik Uprave Farmala teretio se da je organizirao veći broj liječnika, ljekarnika i trgovačkih putnika koji su od 2009. do 2012. svojim pacijentima prepisivali lijekove Farmala, a za uzvrat su dobivali mito i to kroz bonove, plaćena putovanja, novac, darove... Većina optuženih liječnika u obranama je negirala da je prepisivala Farmalove lijekove zbog mita. Tvrdili su da su lijekove prepisivali jer su bili najjeftiniji. Njihove obrane su problematizirale status liječnika opće prakse, pa su propitkivali jesu li liječnici opće prakse uopće odgovorne osobe. Sud je smatrao da jesu jer su ovlašteni propisivati lijekove s liste HZZO-a. Što se tiče Dedija, on je u obrani tvrdio da ako je i bilo mita, da je bila riječ o ekscesima, za koje on nije morao znati, no sud mu nije povjerovao.U spisu postoje tablice koje su se vodile na mjesečnoj bazi te u kojima se navodilo koliko je lijekova koji liječnik prepisao te koliku je i koju nagradu za to dobio. Dedi je u svojoj obrani tvrdio da on i Farmal nisu radili ništa nezakonito, da je bila riječ o marketingu, da je tvrtka uredno plaćala porez te da do njegovog uhićenja ni Porezna uprava ni druge kontrole nisu našle nikakve nepravilnosti. Prema optužnici, za propisivanje Farmalovih lijekova, liječnici i ljekarnici koji su to činili dobivali su nagradu koja je iznosila pet do 10 posto vrijednosti propisanog lijeka. Prije no što su Dedi i ostali uhićeni, bili su tajno praćeni i prisluškivani, pa su i tajno snimljeni razgovori bili dokaz za osuđujuće presude.
Što se tiče osuđenih po nagodbama, jedna trećina njih je osuđena na uvjetne kazne, mahom na godinu dana zatvora uz rok kušnje od dvije do pet godina. Ostalima su izrečene zatvorske kazne od godinu dana zatvora, koje su zamijenjene radom za opće dobro. Većina optuženika dobila je i sporedne novčane kazne koje su u zbiru bile oko četiri milijuna kuna. Svi su morali platiti troškove sudskog postupka, što je zbirno bilo oko 500.000 kuna, a oduzeta im je i protupravno stečena imovinska korist u iznosu većem od pet milijuna kuna. Prema podacima iz 2016., po svim tim osnovama optuženici koji su do tada priznali krivnju u proračun su uplatili oko 10,5 milijuna kuna. Kako je nakon toga bilo još presuda novčanim kaznama, oduzetom imovinskom koristi, suma uplaćena u proračun viša je od 11 milijuna kuna. Stoga se slobodno može reći da je na ovom kompliciranom postupku državni proračun - profitirao.
U akciji Hipokrat optuženo 365 osoba, a na brojke u akciji Korona se ne usudim niti pomisliti.