Ako HEP ne sagradi jezero, Kosinj će opet poplaviti

Nije nam se dogodila obična poplava, nego biblijski potop – kaže gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo dok nam na desnoj obali Neretve pokazuje posljedice poplave. – U samo 48 sati na području Metkovića izlilo se 600 milijuna kubika vode, što je puno više nego u pet akumulacija na Neretvi. U posljednjih 120 godina, otkako se mjeri, vodostaj Neretve u Metkoviću nikad nije bio tako visok – iznosio je čak 413 cm, gotovo 30 cm viši nego u siječnju kada nas je također pogodila poplava – dodaje Jambo.

Cijela desna i dio lijeve obale u Metkoviću bili su pod vodom. U više od 1200 kuća ušla je voda, a na stotine plastenika i njiva oko kuća, zasađenih povrćem i drugim kulturama, još je pod vodom. Šteta od siječanjske poplave, kada je bilo pod vodom petstotinjak kuća, procjenjivala se na 30 milijuna kuna, pa sudeći prema tome, tvrdi Jambo, nakon ove poplave štete će biti najmanje tri-četiri puta veće.

Nešto više od 250 kilometara sjevernije od Metkovića, u Kosinjskoj dolini, u ličkoj općini Perušić, istovremeno kada i u dolini Neretve, događala se slična drama. U pet kosinjskih sela 1600 stanovnika drugi put ove godine vodilo je bitku s vodenom stihijom koja je njihove domove odsjekla od ostatka svijeta. Kosinjci su ovaj put malo bolje prošli od Metkovaca, jer voda im nije poplavila kuće, nego samo Kosinjsku dolinu pretvorila u veliko jezero, a od njihovih sela napravila otoke. Ali, u Kosinju još bitka s vodom nije dobivena, jer po ovakvoj južini razina vode svakih sat vremena raste šest centimetara.

– Na raspolaganju imamo šest čamaca kojima prevozimo ljude i hranu do odsječenih sela – kaže Joso Živković, načelnik PUZS Gospića.

Odredili i lokaciju za premještaj sela

Dolinu Neretve i Kosinjsku dolinu, iako su udaljene stotinama kilometara, povezuje još jedna činjenica. Osim što su žrtve elementarne nepogode, još su veće žrtve državne nebrige zbog koje već desetljećima vode borbu s vodenom stihijom. Dragan Hećimović, zamjenik načelnika općine Perušić, za katastrofu u Kosinjskoj dolini optužuje HEP koji se već 40 godina ne može odlučiti hoće li graditi hidroelektranu Kosinj i još jedno akumulacijsko jezero.

– Priča s poplavom Kosinjske doline datira od 1967. godine, kada je sagrađeno akumulacijsko jezero Kruščica. Tada je planirano da će se sagraditi još jedna akumulacija na području Kosinjske doline. Postoji već gotova projektna dokumentacija, samo se čeka HEP-ovo očitovanje da se vidi hoće li se ljudi iz Gornjeg Kosinja, Sušnja, Podjelara i Mlakova iseljavati ili ćemo taj problem s poplavama pokušati riješiti na drugi način s Hrvatskim vodama koje za to imaju rješenje. Mi smo za mještane iz tih sela napravili lokaciju gdje iznova mogu sagraditi svoja sela – dodaje Hećimović.

A načelnik općine Perušić Ivica Turić Bećar kaže da ta naselja uopće ne postoje na karti jer su prostornim planom predviđena za iseljavanje.

– Mještani tih sela ne mogu dobiti građevinske dozvole za gradnju svojih kuća, pa i najmanjih objekata, jer je to područje po prostornom planu općine predviđeno da bude akumulacijsko jezero. Zbog toga imamo velikih problema jer ljudi misle da im mi onemogućujemo razvoj, a dozvole ne izdajemo mi, nego županija – kaže Turić.

Metkovci za svoje nevolje s poplavama krive dvije države čije se vodoprivrede nisu uspjele dogovoriti o racionalnom ispuštanju voda iz akumulacija na Neretvi, političke moćnike koji već 40 godina nisu prstom maknuli da sagrade nasip uz desnu obalu Neretve. Stipe Gabrić Jambo apostrofira i nezainteresiranost predsjednika Sabora Luke Bebića za svoj kraj. Otkako su se politički razišli, njihov sukob ne jenjava, a ponovno je kulminirao ovih dana kada je Jambo još jednom prozvao Bebića da nije ništa učinio da se u posljednjih 20 godina na desnoj obali sagradi nasip koji će Metković obraniti od poplava. Ni Luka Bebić mu nije ostao dužan, pa mu je uzvratio da je on već 15 godina gradonačelnik Metkovića koji bi se trebao brinuti o tome.

– Ni Zagreb, ni Osijek, ni Slavonski Brod, ni Sisak od poplava nisu obranili gradonačelnici, nego država koja je investirala u gradnju nasipa. Luka Bebić već je godinama drugi čovjek u državi, a za svoj Metković nije maknuo prstom. Pod Lukinom i Sanaderovom vlasti mi smo proživjeli sedam gladnih, žednih i hladnih godina, a Jadranka Kosor u godinu i pol dana više je učinila za Metković nego barba Luka u proteklih sedam godina – kaže Stipe Gabrić Jambo potkrijepivši to činjenicom da je hrvatska Vlada preko Hrvatskih voda osigurala novac za gradnju nasipa na desnoj obali.

Gradnja nasipa dugog 10,5 kilometara počet će u rano proljeće iduće godine. Na hrvatskoj strani bit će sagrađeno osam, a na hercegovačkoj 2,5 kilometara. Svaka država radit će svoj dio, jer na hercegovačkoj strani Gabela polje doživljava zbog Neretve istu sudbinu kao i Metković. Taj projekt stajat će između 150 i 200 milijuna kuna, a trebao bi, kaže Jambo, biti dovršen za dvije godine. Nasip sa svim objektima potrebnima za obranu od poplave gradit će se bez građevinske dozvole jer nema vremena za njezino čekanje. Do početka radova radi se glavni projekt, a na općini Metković ostaje da riješi problem sa zemljištem.

Mještani će podržati gradnju nasipa

– Ne vjerujem da ćemo imati problema s mještanima zbog zemljišta, jer to je projekt od posebnog državnog interesa. Osim toga, gradnja nasipa riješit će njihove goruće probleme – dodaje Jambo.

I u Kosinjskoj dolini, gdje je u siječnju pod vodom bilo više od 110 kuća i gdje se svake godine štete od vode zbrajaju u desecima milijuna kuna, očekuju da njihovu patnju prekine netko iz vrha države.

– Neka odluče hoće li graditi akumulaciju. Ako neće, onda će Hrvatske vode naš problem riješiti probijanjem novog tunela i ta sela više neće plaviti, nego će napokon početi normalno živjeti – kaže načelnik Perušića Ivan Turić Bećar.