Ako ISIL ne bude zaustavljen, 
ovo u Iraku je 
samo početak

Veleposlanica Države Izrael u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman rođena je u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, u vrijeme Sovjetskog Saveza, a s obitelji se doselila u Izrael kao tinejdžerica, i tamo diplomirala i magistrirala na ruskim studijima na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Cijela joj je karijera vezana za diplomaciju, a u Zagreb stiže na dan kad počinje akcija Izraela Zaštitni rub kojom uzvraćaju napade iz Gaze. Pri ulasku u zagrebačko veleposlanstvo pretraga je jako temeljita i dugotrajna, pitaju vas i je li vam netko dao nešto da unesete, morate pokazati da diktafon zaista snima, pa se i gosti na tren užive u situaciju u kojoj Izrael živi već desetljećima.

:: Sukob u Gazi je završen.

Nadam se da je tako.

:: Bilo je strašno tih 50 dana, je li moguće postići mir koji bi trajao dulje?

Teško pitanje, ali sad imamo dogovorenih 30 dana primirja, obustave vatre. Obustava je počela 26. kolovoza. U tih 30 dana dvije strane moraju postići razumijevanje o tome kako će mir na kraju izgledati. To znači da će svaka strana dati svoje zahtjeve pred egipatskog posrednika. Vjerujemo da će prekid vatre konačno biti pretvoren u dugotrajan mir.

:: Svijet su zgranule snimke izraelskih tinejdžera koji su s brda gledali raketiranje Gaze i ponašali se kao da su u kinu.

To nije ozbiljna tema za razgovor. Ozbiljne stvari su se događale u Gazi i ozbiljne stvari su se događale u Izraelu. Pod tim mislim da je Izrael bio bombardiran. U Hrvatsku sam došla 8. srpnja i to se poklopilo s početkom naše vojne akcije. Akcija je počela nakon što je na Izrael ispaljeno 80 raketa samo u jednom danu, a raketiranje se događalo najmanje mjesec dana prije operacije.

:: Nakon akcije Zaštitni rub čini se da je Hamas pobijedio u propagandnom ratu.

Hamas je pobijedio u propagandnom ratu jer oni koriste stanovništvo kao ljudski štit, jer je Hamas izgradio tunele ispod spavaćih soba svoje djece, tunele koje su koristili za transport raketnih sustava kojim su pucali na Izrael. I naravno, Izrael je morao uzvratiti. Zato je tako puno djece i tako puno civila ubijeno na njihovoj strani. Kad oni postave raketni sustav blizu prozora džamije, kako ga se može eliminirati? Tako da ga gađate. I tada džamija, bolnica, dječji vrtić ili neki drugi civilni objekt bude pogođen. Vjerujem da svatko razumije da je namjerna upotreba ili skladištenje oružja u civilnim objektima zabranjena po međunarodnom pravu.

:: Javno mišljenje u mnogim zemljama nakon ove akcije okrenulo se protiv Izraela. Je li moguće objasniti što se stvarno događa, objasniti situaciju?

Objašnjavamo to već dugi niz godina. Mnoga od naših objašnjenja nikad nisu uzeta u obzir. To me dovodi do pitanja medija i novinara u Hrvatskoj, koji su me iznenadili. To pokazuje u prvom redu nedostatak znanja. Mogu se proizvoljno birati samo loše izjave ili vijesti, ali ovdje mislim da je u prvom redu riječ o nepoznavanju činjenica. Objavljujete članke, a zapravo ne znate što se događa, temeljite svoje vijesti na onome što vidite na CNN-u, Sky Newsu, a da nikad niste bili na licu mjesta.

:: To se naravno ne odnosi na Večernji list.

Ne, ne, naravno. Našla sam puno krivih činjenica, falsificiranih, a nitko se nije potrudio obratiti veleposlanstvu, meni, kako bi dobio informacije. Na raspolaganju smo vam.

:: Javno mišljenje o sukobu na Bliskom istoku u Hrvatskoj formirano je prije više desetljeća, Jugoslavija je bila na palestinskoj strani, kao i komunistički blok. Mnogi stavovi većine su se promijenili, ali taj nije ili možda još nije. Za Izrael i za Židove imam puno simpatija, zbog mnogih stvari koje su učinili i postigli u znanosti, umjetnosti, u izgradnji zemlje. Ali, tvrdi se da postoji neka vrsta aparthejda između Židova i Palestinaca, da su Palestinci u Izraelu građani drugog reda.

To je velika laž i to jako iritantna laž, jer se život Palestinaca koji žive u Izraelu i izraelski su državljani i život u arapskom svijetu uopće ne mogu uspoređivati. Velika je laž i upotrijebiti riječ aparthejd.

:: Mnogi se zgražaju i nad zidom koji dijeli Izrael od Zapadne obale, ističe se kako je to protiv ljudskih prava Palestinaca na Zapadnoj obali. Ali, hrvatski politolog Boris Havel, koji je studirao u Izraelu, kaže kako se tek nakon nastanka zida mogao mirno voziti gradom, jer više nije bilo napada.

Zid je sagrađen da se zaustavi terorizam koji je prodirao i infiltrirao se u Izraelu. Otkako je zid izgrađen, terorističkih akcija više gotovo uopće nema primjerice u Jeruzalemu. Izvan Izraela mogu nas kriviti, mogu očekivati da se sramimo, ali gole činjenice kažu da je terorizam izvana u velikoj mjeri smanjen. Cilj je postignut, za nas. Mi moramo braniti svoje ljude, a nije bilo drugog načina da se to postigne.

:: Ni u Gazi nemaju punu slobodu kretanja.

Naravno da nemaju. Oni se infiltriraju u Izrael i eksplodiraju nam u lice. Sve što do neke mjere ograničava slobodu Palestinaca koji žive izvan Izraela ima cilj zaustavljanje terorizma. Gaza nema dugu povijest. Izraelska vojska i civili povukli su se iz Gaze, nekih osam tisuća ljudi, učinjeno je to jednostrano 2005. godine. Čim smo otišli, oni su počeli pucati na nas. Mi smo otišli i rekli: Činite s Gazom što god želite, a oni su počeli pucati. Tako je bilo i mi smo se morali braniti. Obrana je i kad im ne dajemo slobodu da prenose svoje raketne sustave i sve drugo čime nas mogu napasti. Imaju puno humanitarne pomoći i nikad nisu imali nestašicu ničega za tih 50 dana, sa svakodnevnim potrebama nisu imali problema. Ali, kad je zbog dostave pomoći uz potporu jako dobrog posrednika, Egipta, bio dogovoren prekid vatre, Hamas to nije poštovao. Hamas je dogovor o obustavi vatre prekršio 11 puta za tih 50 dana, dok ga je Izrael uvijek poštovao.

:: U svom novom članku izraelski ministar vanjskih poslova Avigdora Liebermana kaže: Razoružajte Hamas, to je jedino moguće rješenje.

Razoružanje Hamasa za nas je sad najvažnije, o demilitarizaciji će biti riječi u pregovorima krajem ovog mjeseca.

:: Bliski istok, sukob Izraela i Palestinaca veliko je pitanje, pitanje koje zabrinjava cijeli svijet.

Pogledajte Irak sada, zar to nije razlog za puno veću brigu. Zar nema više razloga za brigu zbog toga? Ovo što je počela Islamska država tek je početak, ako ne budu na vrijeme zaustavljeni.

:: Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da je pristao na prekid vatre i zbog djelovanja ISIL-a.

Vrlo je važno reći da ono što se događa u Iraku i Siriji, u arapskom svijetu, zabrinjava Europu, a Hrvatska je sada službeno članica Europske unije. Ako ISIL ne bude zaustavljen, ovo je samo početak. Oni će se širiti, infiltrirati. U Europi su jako zabrinuti i zbog svojih građana koji se bore u Iraku i Siriji, a jednom će se vratiti.

:: Za vrijeme akcije Izraelci su imali i aplikaciju za mobitele koja im je javljala kada da idu u sklonište. Kakav je svakodnevni život bio u Izraelu u vrijeme akcije?

Za tih 50 dana život je bio drukčije organiziran, ali to je bilo samo u to vrijeme. Mi imamo jako dobar obrambeni sustav, Željeznu kupolu, koja je spasila jako puno života. Ali, valja imati na umu da su u dometu raketa iz Gaze bile dvije trećine Izraelaca, oko šest milijuna ljudi od ukupno osam milijuna stanovnika. Ne mogu doseći Haifu, to nisu pokušali, ali pokušali su napasti Tel Aviv.

:: Bili ste veleposlanica u Ukrajini i savjetnica u izraelskom veleposlanstvu u Moskvi. Što možete reći o sukobu u Ukrajini?

Samo to da bi bilo dobro da što prije završi jer je to loše za sve, za Ukrajinu i za Europu.

:: Kakvi su prema vašoj ocjeni trenutačni odnosi između Hrvatske i Izraela?

Ja sam tek treći veleposlanik Izraela u Hrvatskoj, prilično kasno, rekla bih, otvoreno je veleposlanstvo u Zagrebu, tek 2005. godine. Ovdje sam da promoviram Izrael. Kažete da smo poznati po svojim dosezima u znanosti, kulturi, a ja bih dodala poljoprivredu, informatički sektor, tehnologije. I, otvoreni smo za suradnju.

:: Može li tu diplomacija odigrati ulogu mosta između zemalja?

Ne samo da može nego i treba. Za svoga boravka u Hrvatskoj, voljela bih promovirati suradnju između dviju zemalja na polju poljoprivrede. Vi imate tu puno vode, a mi imamo tehnologiju i znanje kako ne razbacivati vodu, kako je koristiti za poljoprivredu. Mi nemamo vodu, mi koristimo mozak kako bismo napravili vodu ni iz čega.

:: Kad se govori o Izraelu i Palestini, nemamo na umu da su Židovi i Arapi pripadnici iste jezične grupe, njihovi jezici su istog, semitskog porijekla.

Da, jezici su potpuno drukčiji, ali su istoga porijekla.

:: Čini se da ipak niste toliko različiti.

U povijesti, ova dva naroda su otišla u različitim pravcima, ako se govori o kulturi i o civilizaciji, o sustavima vlasti, tako da ipak jesmo različiti. Izrael je osnovan tek 1948. godine i pogledajte koliko smo postigli, iako se borimo s ratovima i nemirnim susjedstvom. To nas čini različitim iako smo istoga, semitskog porijekla.

:: U školama u Izraelu, što podučavate djecu o ljudima koji su živjeli u Izraelu prije nastanka vaše države?

Židovski narod je živio tamo prije tri tisuće godina, i kad su Rimljani razorili Drugi hram 70. godine nakon Krista, Židovi su pali u ropstvo i bili raseljeni. Nakon toga su mnogi narodi, čak i civilizacije, uključujući i Arape, postojale na tom području. Prije Arapa, bili su tu Bizantinci. Arapi su došli relativno kasno, bili su jedan od kulturnih slojeva na tom tlu, naravno. Ako me pitate učimo li djecu o tome, naravno, učimo ih o istinitoj povijesti zemlje.

:: Ali, ima puno palestinskih izbjeglica.

To se dogodilo zato što Palestinci nisu prihvatili rezoluciju Ujedinjenih naroda o podjeli zemlje iz 1947. godine, mi smo je prihvatili, tako je Izrael nastao. Palestinci su propustili priliku ili, kako je to jednom komentirao jedan važan političar: Palestinci nisu propustili nijednu priliku da propuste sve prilike. Da su tada prihvatili, bilo bi sve drukčije. U to vrijeme nije bilo puno Židova u Izraelu i mislili su da, zato što je Izrael nova država, mlada i ranjiva, mislili su da će je se lako riješiti i pokrenuli su odmah veliki rat protiv Izraela 1948. Ipak, rezultat je da imamo svoju zemlju koja cvate, dok je oni još nemaju. Da su prihvatili podjelu, imali bi svoju zemlju još davno.

:: To je vrlo tužno sve skupa, oni djecu rađaju i pripremaju za napade.

Da, oni djecu uče mržnji.

:: Kako je moguće to popraviti, postići da vas ne mrze, imati mir?

Mi želimo mir pa čak i ako nas nastave mrziti. Mir je dobra stvar za svakoga. Palestinci još ne shvaćaju svoje okolnosti. Izrael je postao regionalna sila. I, ako žele državu, moraju prihvatiti kompromis, ali još barem neki među njima imaju san da mogu imati sav teritorij, uključujući teritorij koji je sada Izrael.

:: I to je rat za zemlju.

Da.

:: Palestinci na Zapadnoj obali ne dobivaju dovoljno vode.

Zapadna obala dobiva vodu od nas baš kao što Gaza dobiva struju, a Gaza to uglavnom ne plaća. I ako kažu da nemaju vodu, neka čine što mi činimo, mi desaliniziramo morsku vodu, koristimo tehnologiju za čišćenje vode. Mi sad otpadnu vodu, koja ide u kanalizaciju, čistimo i njome zalijevamo polja. Kad bi Palestinci htjeli u tome surađivati, mi smo za to otvoreni.

:: Ali, bolje surađujete sa Zapadnom obalom.

S njima smo u mirovnim pregovorima, oni kažu da su za mir s Izraelom. Hamas u Gazi izjašnjava se da želi eliminirati Izrael.

:: SAD je glavna sila koja pomaže Izraelu i novcem, tri milijarde dolara godišnje. Ali, sad se javno mišljenje u SAD-u mijenja.

Dobra stvar je za nas što se javno mišljenje u SAD-u ipak ne mijenja, a američke vlade, bile one republikanske ili demokratske, trebaju jak Izrael, demokratsku zemlju u ovoj ranjivoj i teškoj regiji. Kakve god razlike se pojave, one se rješavaju, jer mi trebamo jedni druge, a SAD ostaje naš prijatelj i saveznik.