Profesor ustavnog prava Robert Podolnjak predložio je uime Mosta da se izmjenama Ustava omogući pravo glasa na svim izborima i referendumu mladima sa 16 godina. Inače, Vijeće Europe davno je preporučilo članicama spuštanje dobne granice s 18 na 16 godina kako bi se mladima omogućilo biračko pravo. Ako sa 16 godina mogu raditi, zašto ne bi imali pravo i glasovati na izborima?
Tiče li se više mladih ili 80-godišnjaka i 90–godišnjaka budućnost ove zemlje? Može li im se uskraćivanje prava glasa argumentirati time da su još nezreli imajući na umu da s druge strane mladi mogu reći da i mnogim starcima u poznoj dobi, za razliku od njih, kognitivne funkcije propadaju pa im se ne uskraćuje pravo glasa. Možda bi s više mladih na izborima bilo i manje priča o ustašama i partizanima.
U Austriji imaju pravo glasa
Ustavnopravni stručnjak Mato Palić kaže da je, koliko zna, u psihologiji nepodijeljen stav da je dob od 16 godina dostatna za tu vrstu političkog odlučivanja. Smatra da nema razloga da se izmjenom Ustava ne omogući mladima pravo glasa sa 16 godina.
– To jesu i preporuke europskih institucija jer povećavajući broj onih koji imaju pravo glasa želi se veći broj ljudi uključiti u postupak donošenja odluka, to više što neke države imaju problem niske izlaznosti na izborima. Mi smo na prošlim parlamentarnim izborima imali izlaznost 52%, a vodeća stranka parlamentarne većine dobila je 30% glasova, što znači da je od 100% upisanih u birački popis dobila 16,17% glasova. To delegitimira vlast nebitno o kojoj je stranci riječ – kaže Palić. Dodaje da se u krajnjoj liniji izbori više odražavaju na mlade nego na građane od 80 godina koji će, nažalost, otići prirodnim putem. Kad bi se omogućilo glasovanje 16-godišnjacima, u političkom životu zemlje, kako je rekao Podolnjak, sudjelovalo bi oko 100.000 mladih u dobi između 16 i 18 godina.
– Sa stajališta i razvoja mozga i prava mladih da sudjeluju u važnim odlukama smatram da bi mladima u dobi od 16 godina trebalo omogućiti pravo glasa na izborima. Danas su mladi informiraniji od velikog broja starijih – smatra profesorica psihologije Gordana Buljan Flander.
Korist za demokraciju
I sociolog Marko Mustapić podržava prijedlog da im se omogući pravo glasa iz perspektive vlastite struke i istraživanja koje su provodili o političkoj participaciji i političkim stavovima mladih. Mladi su, kaže, ključni za opstanak i razvoj hrvatskog društva i njihova integracija u procese političke participacije presudna je za razvoj naše demokracije.
– Pristup mladima kao politički nezrelima potpuno je promašen. Među mladima nezadovoljstvo postojećim prilikama u društvu i kritičnost spram političkog establišmenta znatno su izraženiji nego u općoj populaciji. Imajući u vidu da je izlaznost naših građana na izbore za Europski parlament među najnižima, a na lokalnima redovito ispod polovice biračkog tijela, kao i nalaze istraživanja koji ukazuju na izrazitu kritičnost mladih prema političarima, mogućnost glasanja mladih to je važnija. Dio mlađih punoljetnika sezonski je ili cijele godine zaposlen, porezni su obveznici, pa ne vidim razloga da mladi od 16 do 18 godina budu izuzeti od izborne participacije. Naprotiv, tu vidim brojne koristi i za mlade i za demokratski sustav.
Pogledajte video: Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
Sa 16 godina ne znaju ni tko im glavu nosi. Krajnji domet kritičkog mišljenja prosječnog 16 godišnjaka je kolike cice ima koja cura iz razreda, a cure razbijaju glavu oko toga koji selfi staviti na instagram, to im je najveći životni problem. A vi biste da odlučuju o državnoj politici? Obzirom na drastičan pad prosječnog IQ u zadnjih 100-tinjak godina i isti toliki porast nezrelosti, ja bih granicu za pravo glasa podigao na 26 godina, a ne da se spušta na 16. Jeste li vi normalni? Čast rijetkim pojedincima koji iskaču iz ovog prosjeka. Otac sam 15-godišnjaka i znam o čemu pričam.