“Svatko tko posluje s Iranom, neće to moći sa Sjedinjenim Državama. Tražim mir u svijetu, ništa više”, napisao je jučer na Twitteru američki predsjednik Donald Trump u svojoj karakterističnoj kombinaciji velikih i malih slova.
Misleći tu primarno na tvrtke iz Europske unije, predsjednik SAD-a zapovjedio je saveznicima svoje zemlje da odaberu između Irana i njegove zemlje. No, dok europski čelnici tvrde da će paziti na svoje interese, neke su se tvrtke već počele povlačiti iz bilo kakvog poslovanja s Iranom.
Rasla trgovina Iran – EU
Njemački Daimler, tvrtka koja proizvodi kamione i aute, potvrdila je da je zatvorila svoje pogone u Iranu.
Uz to, čelnik organizacije njemačkih trgovaca Martin Wansleben rekao je također da se njemačke tvrtke već povlače iz Irana zbog straha da legalni bankarski kanali između dvije zemlje propadaju zbog američkih sankcija.
– Važno je da EU i njemačka vlada pronađu te kanale jer, osim financijske štete, poduzetnici gube povjerenje u Iran – rekao je on.
Europska unija uvela je zbog toga jučer poseban zakon kojem je namjera zaštititi europske tvrtke od kazni u SAD-u te ih odvratiti od gašenje njihovih postrojenja u Iranu. Zakon će propisati da europske tvrtke koje se odluče na prestanak poslovanja s Iranom, odnosno koje će poštovati američke sankcije, moraju zatražiti dozvolu za to od Europske komisije. Ako to ne učine, suočavaju se s mogućnosti tužbe od država članica EU.
Isto tako, zakon će omogućiti tim tvrtkama da tuže SAD pred nacionalnim sudovima europskih država budu li na njihovo poslovanje negativno utjecale američke sankcije.
Europska je unija ovom pitanju pristupila ujedinjeno, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo čiji je ministar za Bliski istok Alistair Burt pokušao uvjeriti europske tvrtke da se ništa strašno ne događa.
– Ako se tvrtka boji tužbe protiv sebe s obzirom na američke sankcije, ona će se moći zaštititi što se europskog zakonodavstva tiče – rekao je on.
‘Oslonit ćemo se na sebe’
Nuklearni je sporazum sklopljen s Iranom, iz kojeg je Trump povukao SAD, ocijenile su europske vlade, ključan za globalnu sigurnost. Zato se Europska unija ne protivi samo sankcijama koje su uvedene Iranu već i razlogu za njihovo uvođenje. Međunarodna razmjena između Irana i Europske unije raste treću godinu zaredom te je dosegla 21 milijardu eura.
S druge strane, Iranci najavljuju da će sankcije ojačati njihovu zemlju koja će se morati osloniti više na sebe. No, kako međunarodna trgovina gotovo uvijek koristi svima koji trguju, onemogućavanje Irana da trguje dolarima, zlatom, da kupuje aluminij ili čelik za industriju, utjecat će loše na iransko gospodarstvo, kao i 2013. kada se Iran vratio za pregovarački stol sa SAD-om. Uz to, Sjedinjene su Države već za studeni najavile novu rundu sankcija koje će ovog puta “gađati” iranski bankarski sektor i naftnu industriju. Te bi sankcije, najavljuju zapadni analitičari, mogle još ozbiljnije uzdrmati iransko gospodarstvo.
Iranski je predsjednik Hassan Rouhani rekao da su sankcije “psihološki rat” na koji se Trump odlučio zbog tradicionalnih izbora u SAD-u na pola predsjedničkog mandata. I dok Iranci tvrde da je Donald Trump uveo sankcije kako bi pokušao smijeniti iransku vlast, jedan je američki dužnosnik rekao: “Ne želimo promjenu režima, već promjenu njegova ponašanja.”
on želi mir u svijetu a najviše ratova je vodila do sada, upravo njegova zemlja.