Ministrica Nada Murganić s potrebitom populacijom radila je 35 godina. Kao socijalna radnica angažirala se početkom rata oko prognanika u Karlovcu, a 1995. učlanila se u HDZ. Djeluje samozatajno, ali njeni prvi ministarski potezi pokazali su da zna biti djelotvorna.
Na vaš je zahtjev ministar financija odustao je od veće stope PDV-a na kruh i mlijeko. U drugom dijelu porezne reforme obećao je uvrstiti vašu sugestiju da rodiljske naknade koje primaju nezaposlene majke ne podliježu oporezivanju. Jesu li to već neke prve demografske mjere?
Intencija je da se rodiljske naknade nezaposlenih rodilja, koje iznose 50% proračunske osnovice, odnosno 1663 kune, izuzmu od oporezivanja, kao što je to slučaj s dječjim doplatkom kako bi onaj drugi roditelj koji radi ostvario poreznu olakšicu.
Ne bih voljela licitirati s mjerama: kažete neku mjeru, a ona se modificira ili ne usvoji, kao onih famoznih tisuću eura... Kao osoba koja, možda zbog svog rada i godina, imam odgovornost za riječ koju sam izrekla, ne bih voljela istrčavati s mjerama, tim više što sam se unaprijed ogradila da nisam demograf.
Ali kao žena i majka mislim da su mjere koje su usmjerene na rodnost i zaštitu majke najprihvatljivije. Većina porezne reforme ide u smjeru podrške obiteljima s djecom. Međutim, mi imamo strašno puno zapuštenih problema pa ćemo se morati jako usmjeriti prema mladima, na mjere za njih i prema ravnomjernom regionalnom razvoju, to je sad već fraza, ali znamo da nam odlaze mladi, posebno s nekih područja. Ali to mora biti rezultat analiza, mjere procijenjene fiskalnom učinkovitošću.
Ministarstvu kojem ste na čelu dodana je demografija, jeste li to očekivali? Odmah ste jasno rekli da ona nije stvar samo jednog ministarstva nego međuresorske suradnje.
Nisam to očekivala, ali nisam bila razočarana. Smatram da je to velika obaveza, ali i izazov. Zadaća ministra je da za sve resore postavi stručne ljude i važno je da na čelu uprave za demografiju bude demograf.
Zna li se tko će biti državni tajnik za demografiju, kada možemo očekivati imenovanje?
Ne mogu vam reći dok se na Vladi to ne obznani, znate i sami, ali inzistirat ću da to bude netko stručan. Očekujem i da svi drugi demografi budu ne samo kritičari nego i konstruktivni. Oni to jesu, mi smo im zahvalni što su napravljene analize pa novoj upravi neće biti potrebno snimati stanje, nego na osnovi snimljenog stanja možemo donositi nacionalni plan i mjere.
I ono što je jedino moguće, da te mjere budu obaveze ne samo ovog ministarstva, koje ih predlaže, analizira i inzistira da uđu u financijske planove drugih ministarstava, već obaveza svih nas. Formiranje uprave ne treba doživjeti kao završen proces, prvo jer neće sve mjere moći biti uvedene u isto vrijeme, drugo, jer će se efekti tih mjera pratiti i ti će procesi trajati.
Ne samo za vrijeme ove Vlade, nego i pet vlada da bi se vidjeli efekti. Voljela bih da te strategije i planove i na Saboru podržimo svi i da se započeti procesi nastavljaju bez obzira na to kako se mijenjaju politički ciklusi.
Prvog ste radnog dana uspješno odgovorili na problem s osobnim asistentima, za koje su ugovori istekli, a novi kasnili. Zašto taj problem svako malo iskrsne, može li se on trajno riješiti?
To će se događati i dalje jer ta sredstva nisu stalna, već traju koliko traje i projekt. Civilna inicijativa dobro se razvija i neke su se udruge dobro organizirale i počele se javljati na projekte, koristiti različite europske fondove, a to zahtijeva procedure pa katkad dođe do zastoja i stresnih situacija.
Moramo se odlučiti što je obveza države, to će onda biti u bazičnim zakonima, a što će udruge davati kao nadogradnju, maksimalno koristiti fondove i paziti da se ugovori vežu od natječaja do natječaja. Asistencija je važna jer, osim osnovnih životnih potreba, omogućuje osobi koja sama ne može i dragocjenu društvenu uključenost i ove se udruge bave ozbiljnim poslom.
Obiteljski zakon pao je i ponovno je na Ustavnom sudu, oko njega vodi se svjetonazorska bitka, radna skupina radi na njegovoj reviziji. Što vi o tome mislite, gdje vidite najveći prijepor?
Neka ide svojim tijekom, neka se struka izjasni. Nijedan zakon ne smije biti ideološki obojen i žalostilo me što zakon koji se tiče svih nas ima takav predznak.
Ima li uopće sam zakon nešto ideološki u sebi?
Po meni – nema. Ali vjerujem da će sve ovo iznjedriti kvalitetan zakonski tekst razumljiv svim građanima i da ćemo djetetu omogućiti sigurnost i dobru zajedničku roditeljsku skrb.
Kako gledate na prijedlog o obaveznom savjetovanju prije braka?
Mislim da će to na koncu biti mogućnost, kroz obiteljske centre, centre za socijalnu skrb, možda kroz brošure i na dobrovoljnoj osnovi. Ako to ljude iritira, ne treba to stavljati kao obavezu.
U Karlovcu vas jako dobro znaju, ali šira javnost baš i ne. Kako ste postali ministrica?
Bila sam svjesna činjenice da sam u našoj ministarskoj postavi možda najmanje poznata, ali nisam time bila opterećena jer ministrica sam resora u kojem sam provela cijeli život. Imam 35 godina radnog staža u zvanju koje sam uvijek jako voljela.
Od svih čestitki na ministarskom mjestu najdraža mi je ona fakulteta za socijalni rad. Ali uz taj svoj socijalni rad bila sam i humanitarno i politički organizirana. Uvijek sam imala i želje i mogućnosti da se angažiram i mimo radnog vremena. Bili smo na crti bojišnice, imali dosta prognanika...
Uvijek sam pokazivala i organizacijske sposobnosti, bila sam na to prisiljena, a htjela sam, na koncu, i tu politiku dovesti u sredine koje nisu nikome zanimljive. I nisam držala političke govore, nego se trudila biti korisna. Isti sam pristup imala i u saborskim raspravama i vjerojatno je premijer to osjetio, pozvao me i ja sam pristala.
Naravno, ljude se na ništa ne smije silit, kao niti braniti. Svi imamo svoja uvjerenja i savjest, svatko neka brine za sebe i svoje probleme, ne tuđe - i svijet će biti puno ljepše mjesto.