Građani Srbije već su desetljećima tradicionalno okrenuti prema Rusiji koju smatraju svojom velikom zaštitnicom. Pokazuje to i službena politika Beograda koja čini sve da država postane punopravna članica Europske unije, ali se u isto vrijeme ne odriče izuzetno dobrih veza s Rusijom. Građani Srbije podsjećaju i na potez službene Moskve koja je, odmah nakon završetka bombardiranja Srbije 1999., poslala naoružane i opremljene padobranske postrojbe koja su preuzele vojnu zračnu luku u Prištini.
Izjednačavanje statusa
Taj potez shvaćen je kao želja Rusije da se pozicionira na Balkanu, ali i jasna poruka da neće Srbiju ostaviti samu. Međutim, dalja događanja oko rješenja nekih gorućih pitanja u Europi i svijetu mogla bi sve to promijeniti.
Na neka od njih upozorio je i predsjednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu američkom časopisu Bloomberg.
– Zapad ne želi priznati volju naroda na Krimu, kao što to čini u slučaju Kosova. Kad je riječ o Krimu, ne primjećuju se volja naroda koji živi na Krimu, gdje je 70 posto etničkih Rusa, a ostali govore ruski kao materinji jezik, da se pridruži Rusiji. Jednostavno ne žele to vidjeti. Na Kosovu možete uzeti u obzir volju naroda, ali ne i ovdje. Ništa se ne može činiti protiv volje naroda, ali neki od ruskih partnera izgleda da to ne razumiju – rekao je Putin u intervjuu koji je uzbunio Srbiju.
Ta izjava u Srbiji je shvaćena kao izjednačavanje statusa Kosova i Krima, ali i surovi pokušaj obrane ruskih interesa u svijetu po cijenu da međunarodna zajednica s Kosovom radi što želi.
– Putin brani načelo koje se tiče ruske politike i interesa Moskve, a ova izjava je ponuda za nagodbu oko statusa Kosova. Ona doslovno kaže: “Ako vi nama priznate Krim, imat ćete odriješene ruke da s Kosovom radite što želite”, rekao je za Blic srbijanski politički analitičar Dušan Janjić.
Kaže Janjić da je samo pitanje vremena kada će Rusija deblokirati pitanje Kosova u UN-u i koliko će i kako taj postupak naplatiti od Zapada.
Srbijanski diplomat Ninoslav Stojadinović smatra da je izjava Putina možda trenutak istine te kako će se Srbija kad-tad morati suočiti s realnošću da se mora opredijeliti i u vezi s poglavljem 35 i u vezi sa sankcijama Rusiji, a da onda neće biti ni podrške oko Kosova, ali ni oko Republike Srpske.
Neusporedivo veća važnost
Iako i Kosovo i Krim imaju sličan put, treba znati i kako Krim ima neusporedivo veću važnost za Rusiju od Kosova. Naime, na tome poluotoku u Crnom moru stacionirana je i moćna ruska crnomorska flota koja želi ponovno postati bitan vojni faktor u svijetu, pri čemu joj jedino izlaz na Crno more to omogućuje.
Usto, ova Putinova izjava dolazi i u vrijeme kada cijeli svijet pokušava riješiti pitanje rata u Siriji. Rusija i SAD upravo su postigli kompromis i dogovorili primirje u Siriji, gdje će trebati nešto i žrtvovati kako bi se nešto dobilo. Srbi strahuju da bi Rusija mogla žrtvovati “srpsko Kosovo”.
U vezi s budućnosti Kosova, ministar za EU u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Michael Roth u razgovoru za srbijanski Blic jasno je jučer poručio da Srbija neće ući u EU prije nego što normalizira odnose s Kosovom.
Sad će im porazbijati prozore na ambasadi u Beogradu.