Kolumna

Ako slušamo kritičare, reformu školstva bolje da i ne počinjemo

Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Ako slušamo kritičare, reformu školstva bolje da i ne počinjemo
07.04.2023.
u 12:21
Ukratko, nije dobro ništa – to je zaključak nakon završene javne rasprave o cjelodnevnoj školi. I neće biti bolje – jer nije valjala Cjelovita kurikularna reforma, nije valjala ni Škola za život, nije valjala ni online škola kad su roditelji podučavali, a ne valja ni sad kad se od nastavnika traži da svakom djetetu u A2 programu moraju, nije li razumjelo, dodatno objasniti gradivo.
Pogledaj originalni članak

Nije dobra satnica informatike koja taj predmet konačno definira kao obvezatan za sve godine osnovnoškolskog obrazovanja. Još manje je dobra satnica koju bi učenici odgulili u novopredloženoj cjelodnevnoj školi, iako i sada velika većina djece u školama ostaje gotovo do 14 sati – samo bez kuhanog ručka i s manje odmora. Nije dobro ni opterećenje nastavnika u povećanoj satnici većine predmeta, a ni dodatak od 25% koji bi im se dodatno isplaćivao. Istovremeno nije dobra ni trenutna plaća. I trenutna i ona povećana 25 posto jednako bi vrijeđala nastavnike.

Nije dobra ideja da se kroz rezultate nacionalnih ispita vrednuje rad nastavnika jer se ne može, očigledno samo u Hrvatskoj, nijednom metodom obuhvatiti sav njihov trud, a pritom nije dobro ni da se napokon vanjskim modelima vrednuje znanje učenika jer rezultati su ispod prosječne razine znanja. Nisu dobri ni novi predmeti, bolje bi bilo da se uvela robotika, a da se ona i uvela, bila bi pobuna za sve umjetničke predmete. Do jučer nije bilo dobro ni to što nam se učenici ne kreću, sad kad se uvodi sat više tjelesnog i rekreacijski odmor svaki dan, nije dobro jer nitko nije od volje paziti djecu 25 minuta bez primljena centa, niti sve škole imaju dvoranu iako je novac za iste te dvorane osiguran.

Europski, srećom, pa će netko ipak pitati za njih. Nije dobro ni što učenici dosad nisu imali ručak u školama, a nije dobro ni sad u cjelodnevnoj nastavi tako naprasno sve to uvoditi jer škole nemaju kuhinju iako se takve škole i ne mogu prijaviti na natječaj za provođenje eksperimenta i iako se kuhinje u svim školama za četiri godine moraju sagraditi. Opet već osiguranim europskim novcem.

Ukratko, nije dobro ništa – to je zaključak nakon završene javne rasprave o cjelodnevnoj školi. I neće biti bolje – jer nije valjala Cjelovita kurikularna reforma, nije valjala ni Škola za život, nije valjala ni online škola kad su roditelji podučavali, a ne valja ni sad kad se od nastavnika traži da svakom djetetu u A2 programu moraju, nije li razumjelo, dodatno objasniti gradivo. Iako se svi u bilo kojim javnim raspravama već desetljećima slažemo da nam treba reforma obrazovanja, bolje ju je ni ne počinjati – jer neće valjati kakva god da bila. Pametnije je i dalje školovati ispodprosječne i žicati ocjene. Za drugo nismo.

naši su najkraće u školi

Cjelodnevna je škola modernija i svrsishodnija, zašto onda toliko otpora?

A uvođenje cjelodnevne škole značajna je ili bi trebala biti značajna promjena u paradigmi i načinu poučavanja koja će izmijeniti hrvatsko osnovno školstvo, koja bi između ostalog trebala omogućiti svim učenicima jednake šanse bez opterećivanja roditelja da svojoj djeci osiguraju instrukcije ili ih sami poduče onome što su trebali svladati na nastavi. Promjena koja konačno u hrvatskim osnovnim školama definira matematičku, čitalačku i prirodoslovnu pismenost kao temelje svog obrazovnog sustava – ponovno nailazi na otpor.

 

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

BU
burza
17:11 07.04.2023.

Nista nevalja jer se dira u njih reforme drugima ne dirajte mene