Alain de Botton, švicarsko-britanski pisac i filozof, ostavio je dubok dojam još kao vrlo mlad autor. Njegovi “Eseji o ljubavi”, koje je napisao kad su mu bile samo 23 godine, prodali su se u dva milijuna primjeraka. Na listu Bottonovih bestselera svakako valja ubrojiti knjige “Kako Proust može promijeniti vaš život”, “Status tjeskobe” i “Arhitekturu sreće”. Poznat je kao osnivač specifične londonske edukacijske ustanove Teh School of Life te organizacije Living Architecture. Internetska stranica The School of Life jedno je od rijetkih mjesta na webu koje istodobno provocira i smiruje. Osim što na njoj možete pronaći puno dobrih, jednostavnih ideja za svakodnevicu pregledom programa i usluga za mudriji i bolji život, stranica nudi bogat spektar ponude o životnim lekcijama koje se mogu pronaći u djelima velikana kao što su Freud, Byron, Hobbes, Nietzsche, ali i odgovore na pitanja kako misliti više o seksu ili se manje brinuti o novcu. Neobična kombinacija.
Uspjeh je težak koncept
Svjedočimo dramatičnom povećanju cijena MBA programa, posebno u anglosaksonskom svijetu. Vrijedi li doista uložiti 100-200 tisuća dolara u takvo obrazovanje? Mogu li ideje samoedukacije kakve promovira “Personal MBA” zamijeniti skupi MBA?
Čini mi se da je san o tome kako možemo dati novac i biti sigurni da ćemo nakon toga imati uspješan poslovni život predivan, ali je tužno da nema garancija da će se to zaista dogoditi. Čak i 200 tisuća dolara neće jamčiti da ćete postati sljedeći Warren Buffet. Dakle, ako si ne možete priuštiti taj iznos, nemojte očajavati. Svijet je pun vrlo uspješnih ljudi koji se nisu trebali ni približiti poslovnoj školi da bi uspjeli.
Svi govorimo o učenju mladih i srednje generacije. Što je sa 50+ generacijama? Pretpostavlja se da će živjeti 20-30 godina dulje, a nitko ne priprema programe njihovim kognitivnim, psihološkim i općim biološkim karakteristikama?
U mojoj školi, Školi života (www.theschooloflife.com), pripremamo se upravo za to. Prepoznajemo da ostarjeti predstavlja podjednak izazov kao i sklapanje braka ili pokretanje posla te trebamo pomoć i instrukcije kako to najbolje napraviti.
Zabavljate se idejama zadovoljstva i učenja. Nije li jednostavniji cilj biti uspješan?
Biti uspješan je težak koncept: što to točno znači? Znači li samo novac i slavu? Što ako se netko tko ima novac i slavu nađe usred svađe s partnerom ili je distanciran od djeteta? To se događa prečesto da bi se moglo ignorirati. Zaista uspješan život prepoznaje se u većem broju područja, a ne fokusira se samo na materijalno.
Obožavanje poduzetništva
Tko producira zadovoljnije – plaćeno ili besplatno školstvo, društva s tržištima ili ona s državnim intervencionizmom? Je li slučajno da su Švicarici najčešće na vrhu lista sretnih nacija?
Odgovor je jednostavan: trebamo oboje, balans. Očigledno je da to zvuči banalno, ali bi društvo bez državne regulacije uvijek bilo kaos. Međutim, važnije od dileme privatno ili državno je pitanje poštenja. Najsretnije nacije su najpoštenije nacije, to su mjesta gdje kompanije ne lažu svoje radnike i potrošače, gdje političari ne lažu svoje birače, gdje novinari ne lažu svojim čitateljima.
Što biznismen danas treba najviše, koja znanja i vještine, da bi uspio? Je li potrebna sreća?
Treba, iznad svega, razumjeti ljudsku psihologiju: to će omogućiti da razumije i potrošače i radnike. To će pomoći u prodaji onoga što ljudi zaista trebaju umjesto želje za instantnim. I pomoći će da shvati tu kompliciranu mašineriju zvanu radnici.
Jedan od Maslowljevih citata koji spominjete u jednoj od vaših knjiga govori da nije moguće znati što želimo jer je poznavanje toga što želimo vrlo rijetko i teško psihološko postignuće. Kako možemo naučiti sami sebe da smo u dodiru sa samima sobom, kako možemo znati što želimo...?
Jedna od najboljih stvari je voditi dnevnik o trenucima kad smo zavidni nekome, možda prema nekome o kome smo čitali u novinama. Napravite listu svaki tjedan, pustite neka prođe nekoliko mjeseci pa onda pokušajte pronaći ima li zajedničkih tema o ljudima kojima zavidite. Sigurno će ih biti i vi možete koristiti ta saznanja kao vodič u tome da prepoznate što sami želite. Nikad ne smijete odbaciti osjećaje zavisti tako što ćete ih potisnuti.
Zašto poduzetnici dokazuju da vole uzbuđenje i propast više od dosade i sigurnosti?
Zato što poduzetništvo često vodi u financijsku propast, a ipak ga glamuriziramo i obožavamo. To pokazuje da ljudska bića ne žele siguran život, radije će pokušati napraviti nešto za slavu i propasti, nego ostati ispod kreveta i žaliti. Slažem se s tim pristupom.
Može li filozofija biti korisna? Je li filozofija uvijek ideologija?
Filozofija može biti korisna, ali je u rukama većine filozofa potpuno nepraktična.
>> Najsretniji narod: U Iraku sretniji nego u BiH i Srbiji, gdje su Hrvati?