Europa je zabilježila pad od 14 posto u broju rođenih beba u siječnju 2021. u usporedbi s novorođenom djecom u istom mjesecu prethodnih godina, a taj je pad vjerojatno potaknut strahom od zdravstvene krize izazvane covidom-19 tijekom prvog vala pandemije, smatraju stručnjaci.
Znanstvenici iz Švicarske objavili su da su zemlje s najstrožim karantenama početkom 2020. i prenatrpanim jedinicama intenzivne njege doživjele najveći pad živorođene djece devet do deset mjeseci kasnije.
Znanstveni tim smatra da strah potaknut covidom-19, kako se navodi u studiji objavljenoj u časopisu Human Reproduction, može dovesti do "dugoročnih posljedica na demografiju, posebno u zapadnoj Europi gdje stanovništvo stari".
"Čini se da je pad broja rođenih devet mjeseci nakon početka pandemije češći u zemljama u kojima su zdravstveni sustavi bili u problemima i bolnički kapaciteti bili nedovoljni", rekao je vodeći autor studije Leo Pomar. To je dovelo do lockdowna i mjera socijalnog distanciranja kako bi se pokušala obuzdati pandemija.
“Što su karantene bile dulje, to je manje trudnoća bilo u tom razdoblju, čak i u zemljama koje nisu bile ozbiljno pogođene pandemijom. Mislimo da je strah parova od zdravstvene i socijalne krize u vrijeme prvog vala covid-19 pridonio smanjenju živorođene djece devet mjeseci kasnije", rekao je.
Engleska i Wales su u siječnju 2021. zabilježili pad živorođene djece od 13 posto u usporedbi sa siječnjem 2018. i 2019., dok je broj rođenih beba u Škotskoj smanjen za 14 posto.
Litva i Rumunjska zabilježile su najveći pad živorođene djece, 28 odnosno 23 posto.
Švedska, koja nije imala karantenu, ali je imala visok broj smrtnih slučajeva, nije doživjela pad živorođenih, otkrili su istraživači.
Tim je otkrio da je trajanje karantena ključan čimbenik povezan s padom živorođene djece u siječnju 2021. u usporedbi sa siječnjem 2019. i siječnjem 2018.
"Povezanost koju smo pronašli s trajanjem karantena može odražavati mnogo složeniji fenomen, jer su karantene odluke vlade koje se koriste kao posljednje sredstvo za suzbijanje pandemije. Trajanje lockdowna ima izravan utjecaj na parove", rekao je Pomar.
Christian De Geyter, profesor na Sveučilištu u Baselu u Švicarskoj koji nije bio uključen u studiju, rekao je da su "ova zapažanja važna jer pokazuju da se ljudsko reproduktivno ponašanje, što dokazuje broj živorođene djece, mijenja tijekom dramatičnih događaja, epidemija i globalnih kriza."
A tko je posijao strah od COVIDA u Europi? Samo se priča i izvješćuje o novim brojevima svakodnevno. Više se ne razlučuje tko je umro od Covida a tko s Covidom. Gripa je u vrijeme Covida bila nepoznanica, tek sada nakon tri godine ponovo spominju gripu i cijepljenje protiv gripe. Dakle, strah od Covida u Europi je umjetno proizveden, vladalo je izvanredno stanje, maske, zabrana kretanja, covid potvrde itd. Sve je to proizvelo strah među ljudsku populaciju i utjecalo na razmišljanje ljudi. A sada se ispostavlja da s covidom moramo živjeti. Da je o tome nije toliko pisalo i poduzimale mjere kojima se mijenjao način života ljudi, nebi niti bilo panike a niti straha ljudi. Sad samo žanjemo što smo posijali.