Dan nakon trijumfalne pobjede Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke na parlamentarnim izborima u Srbiji, u toj se zemlji spominje ime bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Zašto?
Od Vučića se očekuje da modernizira Srbiju onako kako je to učinio Ivo Sanader kad je došavši na vlast udario novi pravac svojim “Hristos se rodi” i nastavkom otvaranja Hrvatske svijetu kako je to započeo Ivica Račan prije njega. Tako se sad od Vučića očekuje da nastavi ono što je već počeo, približavanje Srbije EU.
Neće biti promjena
Naravno, Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja iz koje je potekao Vučić i HDZ kojem je na čelo došao Sanader ne mogu se uspoređivati, HDZ je uza sve greške i pretjerani nacionalizam osnivao i gradio državu, dok je Šešelj na najdrastičniji način sudjelovao u širenju Srbije, progonu i osvajanju. Ipak, usporedba je popularna u Srbiji, gdje se mnogi liberali nadaju da ispod europskog kaputa novog velikog vođe neće proviriti stara uvjerenja stranke koju su vodili četnički vojvode. Analitičari u Hrvatskoj ne očekuju bilo kakve promjene u odnosima dviju zemalja.
– S obzirom na izrazito proeuropsku orijentaciju Aleksandra Vučića, ne treba očekivati promjene. Mislim da nisu u pravu oni koji govore o pogoršanju odnosa. Haaški sud će reći svoje, mislim da se to neće odraziti na odnose – kaže analitičar Branko Caratan. Slično govori i Janko Bekić, ističući kako će se odnosi između Hrvatske i Srbije razvijati kao i do sada.
– To što govori Vladimir Šeks, da zbog svega što je Srbija učinila treba razmisliti o potpori Hrvatske ulasku Srbije u EU, aktualna hrvatska vlast neće poduprijeti. Da bi do toga došlo, morao bi se dogoditi neki veliki incident – kaže Bekić. Srbija bi novu vladu trebala dobiti najkasnije do 1. svibnja, najavljuje izborni pobjednik Vučić, ističući kako je otvoren za razgovore sa svima. U Narodnu skupštinu ušle su, uz tri manjinske, samo četiri liste, sve četiri europski orijentirane, euroskeptici ostali su izvan parlamenta.
Kako se ne očekuje da bi lider Demokratske stranke Dragan Đilas htio surađivati s Vučićem, Đilas će sa svojih 19 zastupnika ostati jedina prava opozicija, a Tadić bi mogao uskoro ući u pregovore s Vučićem. Kad je riječ o Ivici Dačiću, opet se spominje slučaj Ive Sanadera i Dačića se uspoređuje s njim, no ne po reformatorskom kapacitetu, nego po sudbini nakon odlaska s vlasti. Izbori predstavljaju i tektonski udar na srbijansku političku scenu, jer pitanje je koja će od stranaka koje su ostale ispod praga preživjeti četiri godine do idućih izbora.
Među njima su i dva i u nas poznata lica, liberal Čedo Jovanović, njegova stranka je uoči izbora ušla u neobičnu koaliciju s Muamerom Zukorlićem, vođom sandžačkih radikalnijih Bošnjaka, no ni taj neobičan brak nije polučio više od 3,1 posto podrške birača. Sandžaklije su ipak u vlasti, jer je na pobjedničkoj Vučićevoj listi i donedavni potpredsjednik vlade Rasim Ljajić, vođa SDP-a Srbije, porijeklom iz Sandžaka, a Vučić je uoči izbora u Novom Pazaru ne samo klicao kako se ljudi ne trebaju razlikovati po vjeri nego i obećao da će šeici iz emirata tamo graditi bolnicu i tvornice.
Svjetski mediji izvijestili su o Vučićevu trijumfu, pripisujući mu europsku orijentaciju kao glavno obilježje, javljajući kako su u Srbiji pobijedile europski orijentirane stranke. Ipak, švicarski dnevnik Neue züricher Zeitung pod naslovom “Politička zvijezda mračne prošlosti” navodi da se “Vučić danas prikazuje kao liberalni proeuropski političar s vjerom u tržišnu privredu, dok je prije šest godina još bio antizapadni ultranacionalist s velikosrpskim idejama”. Oni koji su ostali na tim pozicijama ostali su izvan parlamenta, to je veliki protivnik EU Vojislav Koštunica, vođa nacionalističkog DSS-a, a nisu prošle ni Dveri, ultranacionalisti koji su u izbornoj noći prosvjedovali pred izbornim povjerenstvom.
Beograd poseban uspjeh
Posebno je velik uspjeh Vučićevih naprednjaka osvajanje Beograda i u toj je utvrdi Demokratske stranke pobjeda SNS-a uvjerljiva sa 43,6 posto, gotovo kao na nacionalnoj razini, kao kad bi HDZ dobio većinu u zagrebačkoj skupštini. U Beogradu su demokrati Dragana Đilasa, bivšeg beogradskog gradonačelnika, dobili 15,8 posto, a jako loše je prošao bivši predsjednik države Boris Tadić, ostavši sa 3,6 ispod izbornog praga, pa i ispod nacionalističkih Dveri! Među komentarima ima i onih koji Vučića uspoređuju s Vladimirom Putinom ili s Viktorom Orbanom, upirući u prvom redu u negativne strane te dvojice autoritarnih vladara.
Ovaj će prvi da prizna Kosova.Dobar njeki čovek.