Aleksić premijeru poslao prijedlog zakona kojim bi banke morale obeštetiti dužnike izvansudskim putem

Prijedlog zakona kojim bi se banke natjerale da izvansudski vrate dužnicima ono što je već presuđeno odlukama Vrhovnog suda o ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule u CHF uputio je saborski zastupnik Snage Goran Aleksić premijeru
Andreju Plenkoviću.

Zakon se odnosi na 125 tisuća dužnika koji su ugovarali kredite u CHF u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008., ali i sve ostale potrošače koji su ugovarali kredite s promjenjivom kamatnom stopom prije 10. siječnja 2013., znači i one s eurskim i kunskim zaduženjima, kojima bi banke bile dužne poslati prijedlog sporazuma o obeštećenju kojim bi im isplatile preplaćene iznose uz pripadajuće zatezne kamate. Odnosi se to i na klijente s konvertiranim kreditima jer konverzijom nije  postignuto vraćanje u stanje kao da nikad nije bilo valutne klauzule u CHF i kao da im nikad nije rasla kamatna stopa u odnosu na
početno ugovorenu, na prijevremeno otplaćene i otkazane kredite, a i 30-ak tisuća sudskih postupaka koji su u tijeku mogli bi okončati sporazumom.

- Zakon je utemeljen na sadašnjim shvaćanjima županijskih sudova i Vrhovnoga suda RH, ali ako dođe do promjene u smislu da se utvrdi ništetnost CHF ugovora, primjena zakona ne sprečava da se novom tužbom ostvari dodatno obeštećenje – precizira Aleksić.

Iako već postoji praksa Suda EU, najviši hrvatski sudovi dosad nijedan CHF ugovor nisu proglasili ništetnim – o tome će tek odlučivati.

Sporazum potrošači ne bi bili dužni prihvatiti, ako smatraju da sudskim putem imaju pravo dobiti drukčiju vrstu obeštećenja ili veći iznos, s obzirom da bi, prije ponude sporazuma, vjerovnik morao izraditi izračun preplate. Izračun bi morao obuhvatiti i sve naknade i davanja koje je potrošač platio tijekom otplate kredita, uvećane za zatezne kamate, kao i zatezne kamate uslijed kašnjenja u otplati kredita koje je dužnik plaćao u razdoblju povećanog tečaja i kamatne stope.

Ako su u kredit uključeni jamci i sudužnici, prijedlog sporazuma banke bi morale poslati i njima, u dijelu u kojem su oni otplaćivali kredit, ako je do toga došlo.

Potrošači bi, temeljem ovog zakona, imali pravo tražiti povrat preplaćenoga u roku od godinu dana nakon njegova stupanja na snagu, a banke im ne bi smjele postavljati dodatne uvjete ili derogirati njihova druga prava. Vjerovnici bi bili dužni sporazum ponuditi klijentima u roku od 120 dana od stupanja zakona na snagu, a potrošači bi imali rok od 60 dana za prIhvaćanje sporazuma. Po prihvatu sporazuma rok za isplatu preplaćenoga iznosio bi 30 dana. Ako bi se sporazum sklopio s dužnicima koji su protiv banke već pokrenuli spor, sporazum bi obuhvatio i sve sudske troškove potrošača nastale do tog dana.

Predviđene su i novčane kazne od 200 tisuća do milijun kuna za banke ako ne bi postupile u skladu sa zakonom te kazne za odgovorne osobe u bankama od 10 tisuća do 50 tisuća kuna. Na potezu je premijer pred kojim su dva prijedloga zakona – ovaj od Aleksića i drugi, građanske inicijative Lex Franak koja traži ništetnost ugovora u CHF-u.

Pogledajte video: EU izbori - sučeljavanje Miriam Kervatin i Goran Aleksić