letjelice na teritoriju NATO-a

Američka vojska: Dron nije namjerno lansiran prema Zagrebu

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Nastavak očevida nakon pada letjelice na Jarunu
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Nastavak očevida nakon pada letjelice na Jarunu
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Nastavak očevida nakon pada letjelice na Jarunu
19.03.2022.
u 19:47
Amerikanci imaju nadzorne alate i senzore koji pomažu da se potencijalna eskalacija ublaži
Pogledaj originalni članak

Bespilotne letjelice koje su ušle na teritorij NATO-a, među kojima je i ona koja se srušila u Zagrebu, ondje su uglavnom završile greškom i iza njihova lansiranja nije bila namjera da krenu u tom smjeru, smatraju visoki američki obrambeni dužnosnici. U tjedan dana zabilježena su tri takva incidenta: onaj u Zagrebu, potom jedan u Rumunjskoj, kad je dron ušao u rumunjski zračni prostor, te u Ukrajini kad je tamošnja vojska srušila letjelicu koja je ispaljena iz Ukrajine, i preko rumunjskog zračnog prostora ponovno ušla nad ukrajinski teritorij.

Izbjeći nenamjerne sukobe

Takvi incidenti povećavaju rizik od širenja i prelijevanja sukoba na teritorij NATO-a, čak i ako su nenamjerni te Savez mora odlučiti kako će, i hoće li uopće, reagirati.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, američka vojska uspostavila je “liniju protiv preklapanja” – kanal komunikacije kako bi se minimizirao rizik od pogrešnih izračuna i izbjegli nenamjerni sukobi s Rusijom.

Takva je linija postojala i tijekom sukoba u Siriji za zaštitu pilota koji su izvodili operacije. SAD testira liniju nekoliko puta dnevno, no dosad nije bilo potrebe za njezinim korištenjem, kažu Amerikanci.

No NATO je bez uspjeha pokušao uspostaviti takav komunikacijski kanal, kao i slanje pisama upozorenja o mogućem širenju sukoba preko granica Ukrajine na NATO države, no s ruske strane nije bilo i nema volje za razgovorom, otkrio je jedan visoki dužnosnik NATO-a.

VIDEO Dron se srušio i u Rumunjskoj: Navodno je riječ o bespilotnoj letjelici ruske proizvodnje

Prate očekivanu putanju

Američka vojska ima nadzorne alate i senzore koji pomažu da se potencijalna eskalacija ublaži, te, primjerice, može prikupljati radarske emisije i infracrvene signala lansiranja projektila iz Rusije ili Bjelorusije. Pomoću tih podataka moguće je analizirati očekivanu putanju i držati projektil na oku, tako da, ako on odjednom skrene, bude jasno je li se promjena dogodila ciljano ili je slučajna.

Dok su SAD i NATO prekinuli nadzorne letove bespilotnih letjelica unutar Ukrajine, uz granicu i dalje lete nadzorni dronovi i zrakoplovi U-2 američke vojske, a i koriste se sateliti. NATO se također rutinski koristi zrakoplovom za rano upozoravanje i upravljanje (AWACS) u blizini Ukrajine, a sustavi protuzračne obrane Patriot raspoređeni su u Poljskoj kao odgovor na projektile koji bi mogli ući u zračni prostor NATO-a.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 61

Avatar kastanjer2
kastanjer2
20:17 19.03.2022.

Koga briga jeli namjerno lansiran. Bitno je što namjerno nije oboren nakon ulaska u zračni prostor NATO.

DU
Deleted user
20:25 19.03.2022.

Ok, sad barem znamo tko ga je lansirao.

PN
premda_nije
20:22 19.03.2022.

Jasno je da nije namjerno, da je bilo namjerno, mogao je pasti na bilo koju njivu u Hrvatskoj ali nije! A to što je preletio od Rumunjske 700 km po jednom jedinom pravcu na kojem je od glavnih gradova od tamo do ovdje bio tek glavni grad Hrvatske i točno pao na sami centar grada Zagreba može jedino biti puka slučajnost!