Američki diplomat zadužen za Zapadni Balkan: Naša i ruska pozicija udaljene su 180 stupnjeva

Moguće je da bi budući dogovor Srbije i Kosova o međusobnom priznanju uključivao i korekciju granica. Ne zagovaramo, ali ni ne isključujemo sporazum između dvije zemlje koji bi uključivao tako nešto, rekao je u Zagrebu Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a kojem je posebna zadaća usmjeravanje vanjske politike te zemlje na zapadnom Balkanu. U razgovoru s hrvatskim novinarima naglasio je da SAD traži ukidanje carina koje je Kosovo uvelo na proizvode iz Srbije i BiH, da rusko djelovanje na Balkanu smatra duboko štetnim te da politika EU-a i SAD-a najbolje funkcionira kada obje strane djeluju koordinirano. Također je i dodao da SAD shvaća brige Hrvata u BiH zbog političke pozicije.

- Sjedinjene Države podržavaju cilj normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Spor između dvije strane izvor je nestabilnosti, a normalizacija bi osnažila mogućnost europske integracije za obje zemlje. Potpuno podržavamo dijalog koji predvodi Europska unija i vjerujemo da svaki dogovor treba biti napravljen na lokalnoj razini te mora biti sveobuhvatan i trajan. Jezgra je toga, za nas, međusobno priznanje dvije države: srbijansko priznanje Kosova kao nezavisne države te kosovsko priznanje Srbije kao susjeda – rekao je Palmer hrvatskim novinarima. Pritom je ponovno naglasio da se njegova zemlja zalaže za ukidanje vrlo visokih carina koje je Kosovo nedavno uvelo na sve proizvode iz Srbije i BiH.

- Kako bi se dijalog između Srbije i Kosova nastavio, Priština treba suspendirati ili ukinuti te carine. Čak i privremena suspenzija, na 120 ili 150 dana, omogućila bi nastavak pregovora – rekao je Palmer te je dodao da Kosovo treba djelovati brzo. Također smatra da se i se u Kosovu dogodila promjena u razmišljanju o carinama zbog toga što su se one za međunarodnu poziciju Kosova pokazale "skupe", jasno aludirajući na najveću krizu u odnosima između te zemlje i SAD-a u posljednje vrijeme.

Palmer je nekoliko puta naglasio da je politika SAD-a koordinirana s europskim partnerima na zapadnom Balkanu, što bi se moglo protumačiti kao odgovor na skepsu nekih europskih zemalja prema zajedničkom djelovanju s trenutnom administracijom Donalda Trumpa.

- Kad god se na zapadnom Balkanu SAD i EU kreću u istom smjeru, možemo ostvariti nevjerojatne stvari. Najbolji primjer toga jest Prespanski sporazum između Grčke i zemlje koja je danas Sjeverna Makedonija – rekao je Palmer, a kao drugi je slučaj naveo Bosnu i Hercegovinu koja se dobivanjem svjetla za podnošenje godišnjeg programa NATO-u približila članstvu u toj organizaciji.

Nasuprot toplih riječi o Europi, zauzeo je vrlo čvrst i negativan stav prema ruskom djelovanju na zapadnom Balkanu.

-Ruski službenici trudili su se raditi protiv Prespanskog sporazuma, željeli su minirati povjerenje u ovaj proces u koji SAD toliko vjeruje. To je 180 stupnjeva udaljeno od naše pozicije. Također, svi znamo za rusku podršku pokušaju državnog udara 2016. u Crnoj Gori, a Moskva želi ojačati i separatiste u Bosni i Hercegovini. Rusija uspostavlja kaos kao strateški okoliš u kojem vjeruje da može kapitalizirati na svojoj poziciji – nastavio je ovaj dužnosnik američke vlade.

Na tom tragu je i rekao da ne vjeruje da je Srbija u potpunosti zadovoljna s pozicijom u kojoj se nalazi, između Rusije i zapada.

- Nije cilj SAD-a da Srbija postane članica EU-a. To je cilj Srbije. Tu zemlju vidimo kao dio zapada, kao članicu EU-a, partnera SAD-a i mislim da je američka vizija budućnosti Srbije mnogo bliža interesima Srbije, kako ih je ona sama definirala, od ruske vizije – rekao je.

Na pitanje je li nemoguće očekivati da će BiH postati članica NATO-a dok je u Republici Srpskoj na vlasti Milorad Dodik, iz Palmerovih riječi dalo se naslutiti da bi Sjedinjene Države mogle čekati s pravim zagovaranjem članstva te zemlje u NATO-u do trenutka kad na vlasti u tom entitetu dođu drugi političari.

- Mi u ovom trenutku ne govorimo o članstvu, ono je još daleko. Tek treba uspostaviti snažnije veze između NATO-a i BiH – rekao je Palmer.

Rekao je pritom da SAD shvaća zabrinutost hrvatskog stanovništva u BiH zbog nametanja političkih predstavnika.

- Podržavamo cilj izborne reforme u BiH koja bi bila u skladu s europskim zakonima i normama te presudama Europskog suda za ljudska prava, a isto tako ima podršku sva tri konstitutivna naroda. Za to će trebati kompromis i kreativnost, a SAD je spreman podržati taj proces. No, postoje i pitanja s kojima se potrebno odmah pozabaviti, a to uključuje i formaciju vlade u Federaciji BiH i na nacionalnoj razini. To formiranje ne bi trebalo biti talac izborne reforme – rekao je Palmer i dodao da posebna pažnja treba biti data Mostaru gdje građani već godinama nisu mogli birati političke predstavnike, a da bi se to dogodilo, potreban je kompromis.

Što se tiče Crne Gore, Palmer nije želio zauzeti stav u trenutnom sukobu vlasti i opozicije, već je naglasio da će SAD surađivati s bilo kojom vlašću koju će odabrati građani Crne Gore. Također je rekao da se SAD ne protivi prosvjedima u toj zemlji.

>>Kosovo