Američki grad iz kojeg je sve krenulo: 'Ukidamo policiju, neka građani odluče kako dalje'

Veliki prosvjedi protiv policijske brutalnosti prema Afroamerikancima u Sjedinjenim Državama u nedjelju urodili su dosad najvećim uspjehom demonstranata: u gradskom vijeću Minneapolisa skupljena je dovoljna većina za rasformiranje i ukidanje gradske policije. U tom je gradu 25. svibnja policajac Derek Chauvin koljenom ugušio Afroamerikanca Georgea Floyda što je potaknulo velike prosvjede diljem SAD-a u posljednja dva tjedna, a kako već dugi niz godina kolaju optužbe da je tamošnja policija potpuno ogrezla u rasizam, čelnici su se gradskog vijeća odlučili da je nije moguće reformirati, već da policiju treba rasformirati. Gradski vijećnici koji su pokrenuli tu politiku kažu da još ne znaju što bi policiju trebalo zamijeniti te tvrde da će javnost imati veliki utjecaj u formiranju “novog modela javne sigurnosti”.

I Romney prosvjeduje

Prosvjedi su nastavljeni i u nedjelju navečer. Većinom su bili mirni, a najveći je incident zabilježen u Seattleu u kojem je muškarac na prosvjedu pucao u žrtvu, koja je, srećom, ipak preživjela. U Los Angelesu okupilo se oko 20 tisuća prosvjednika, a u Washingtonu se prosvjedima pridružio i republikanski senator Mitt Romney, protukandidat Baracka Obame na predsjedničkim izborima 2012. Jučer se policajac Derek Chauvin, krivac za ubojstvo Floyda, pojavio prvi put na sudu. Aktivisti su jučer mogli biti zadovoljni zbog inicijative devetero gradskih vijećnika u Minneapolisu da se ukine gradska policija. Radi se o radikalnoj inicijativi koja je prije samo nekoliko tjedana bila potpuno nezamisliva.

– Ovdje smo zato što je u Minneapolisu i gradovima diljem SAD-a jasno da postojeći sustav rada policije i javne sigurnosti ne osigurava naše građane – rekla je predsjednica gradskog vijeća Lisa Bender pred prosvjednicima u nedjelju.

Video: Vecernji.hr

Vijeće će “započeti proces ukidanja policije u Minneapolisu”. Tvrde pritom da su skupili dovoljnu većinu (devet od 12 vijećnika) koja će onemogućiti gradonačelniku Jacobu Freyu da ih preglasa pravom veta. Svi su gradski vijećnici članovi Demokratske stranke, a Fox News ukazao je na navodni radikalizam nekih od njih: primjerice, vijećnik Jeremiah Ellison javno je podržao Antifu, decentraliziranu skupinu poznatu po nasilju, koju je američki predsjednik Donald Trump nedavno označio kao terorističku organizaciju. Vijećnici su pritom dodali da ne žele drukčiju policiju ili pak reformirani sustav. Njihov je cilj “drukčiji model javne sigurnosti”.

– Priznajemo da nemamo sve odgovore kako će izgledati budućnost bez policije, ali naša zajednica ih ima. Želimo razgovarati sa svakim pripadnikom zajednice u Minneapolisu koji je zainteresiran za to kako bismo u sljedećih godinu dana identificirali što sigurnost znači za vas – rekli su vijećnici.

Drugim riječima, prođe li taj prijedlog potpuno, građani će moći tijekom javne debate odrediti kako će izgledati “novi model javne sigurnosti”. Konzervativci su taj pristup žestoko kritizirali kao “odvojen od realnosti i preradikalan”. Uz to ukazuju na činjenicu da i policajci redovito stradavaju na svom poslu, a 50-ak ih svake godine bude ubijeno. Rasformiranje policije krajnji je učinak zahtjeva “Uskratite policiji sredstva” (“Defund the police”), koji je vrlo popularan među prosvjednicima te je službeni zahtjev pokreta “Životi crnaca vrijede” (“Black Lives Matter”).

Taj je zahtjev formiran zbog policijske brutalnosti, a brojni gradovi diljem SAD-a pridružili su se tom trendu: primjerice gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio rekao je da će smanjiti sredstva policiji, inače najvećoj u SAD-u. Zaključili su to i gradonačelnici Los Angelesa i Chicaga. Kako se gradonačelnik Minneapolisa protivi politici ukidanja policije, nije sasvim jasno hoće li, kada i u kojem obliku ona biti provedena te analitičari predviđaju sudsku bitku oko njezina stupanja na snagu. Jučer su demokrati u Kongresu, koji se protive ukidanju policije, predstavili svoju ideju policijske reforme koja bi zabranila neke metode poput gušenja, uspostavila bi registar policijskih nasilnika te bi građanima olakšala tužbu protiv policije.

Mnogi se pitaju kako bi izgledao život bez policije: New York Times spominje sustav kakav primjerice postoji na glazbenim festivalima koji se sami pobrinu za sigurnost, a policija se poziva samo u najekstremnijim slučajevima. Aktivisti pak ukazuju na to da bi preusmjeravanjem sredstava od policije prema socijalnim programima te iskorjenjivanju siromaštva stopa kriminaliteta pala. Ističu da je već u gradu Camdenu 2012. te u Comptonu 2000. rasformirana policija što je imalo djelotvorne učinke na smanjenje kriminala. No, u tim je gradovima policija zatim reformirana, a u Minneapolisu političari je planiraju ukinuti.

Više policije, manje kriminala

Mnogi se analitičari slažu da aktivisti za ukidanje policije još nisu podastrli uvjerljiv dokaz kako bi, da nema policije, izgledalo kažnjavanje ili sprečavanje najtežih zločina poput ubojstava. Također, lijevi portal Vox ističe da dokazi ukazuju upravo na suprotno: više novca za policiju povezano je sa smanjivanjem kriminala. To ne mora nužno značiti i strožu policiju, ističu. Zapošljavanje novih policajaca popularno je u SAD-u: 65 posto bijelaca, 64 posto Hispanaca te 60 posto Afroamerikanaca podržavalo je povećanje sredstava za policiju, pokazalo je istraživanje Voxa 2015. godine. Neki bi pak rekli da su nedavni slučajevi policijskog nasilja u Americi promijenili i pogoršali imidž policije.