Američki izbori na pola mandata upravo se održavaju u vrlo polarizirajućoj i napetoj atmosferi u kojoj se ljevica i desnica međusobno sumnjiče za ugrozu demokracije, osobnih sloboda i poticanje na fizičke napade. Amerikanci su birali 435 zastupnika u Zastupničkom domu Kongresa, 35 od stotinu senatora te 36 guvernera.
Rezultati izbora nisu objavljeni do pisanja ovog teksta te se općenito vjerovalo da se vjerojatno još nekoliko dana neće znati koji su kandidati pobijedili u pojedinim državama, uključujući i neke ključne. Pa ipak, u izbornu noć su, prema anketama, oporbeni republikanci ušli kao jasni favoriti za osvajanje Zastupničkog doma te u boljoj poziciji i na izborima za Senat.
Osvoji li ta stranka desnog centra na kraju oba doma Kongresa, predsjednika Joea Bidena čekaju vrlo teške dvije preostale godine mandata. Pobjeda nacionalističkih republikanskih kandidata koje je podržao bivši lider Donald Trump mogla bi mu otvoriti vrata da se kandidira za predsjednika 2024. godine, a natuknuo je da bi to mogao objaviti već za tjedan dana.
Ekonomija, pobačaj...
Današnji izborni dan je kulminacija političkog procesa koji je započeo praktički odmah nakon općih izbora 2020. godine, na kojima je Biden pobijedio Trumpa, da bi zatim republikanski lider tvrdio dvije godine da je na izborima pokraden, iako za to nije pružio uvjerljive dokaze, a sudovi su odbili njegove tužbe.
Bidenova Demokratska stranka osvojila je 2020. Bijelu kuću te oba doma Kongresa, Zastupnički dom i Senat. Bidenu je to što ima Kongres na svojoj strani omogućilo da donese nekoliko paketa državnih intervencija u gospodarstvo, a republikanci su odmah počeli upozoravati da se time povećava inflacija u zemlji. U rujnu je rast cijena iznosio visokih 8,2% pa građani redovito u anketama ističu da im je ekonomija najvažnija tema, a Bidenu uglavnom na njoj daju palac dolje. To je dobra vijest za republikance i glavno pogonsko gorivo njihova izglednog povratka na vrh.
Drugo je pak gorivo za desnicu povijesna tendencija američkih birača da na izborima na pola mandata kažnjavaju stranku na vlasti. Kao što se danas očekivalo da će demokrati doživjeti poraz, iako nije bilo jasno koliko težak, tako prošla iskustva pokazuju da se predsjednikovoj stranci dogodilo isto na gotovo svim izborima od Drugog svjetskog rata.
Glavni je adut demokratima na ovim izborima bio pak sam bivši republikanski predsjednik Trump koji je, vjeruju njegovi kritičari, naštetio demokraciji pokušavši spriječiti imenovanje Bidena kao svoga nasljednika prije dvije godine. To je demokratskim političarima te medijima i intelektualcima bliskima Demokratskoj stranci omogućilo da republikance predstave kao ekstremiste koji ne priznaju demokraciju. I zaista, među republikanskim kandidatima niz je onih koji i dalje ne priznaju da je Biden legitimno pobijedio na izborima.
Druga tema koja je mobilizirala demokratske birače bilo je pravo na pobačaj koje je, tvrde liberali, ugroženo zbog ovogodišnjih odluka konzervativne većine u Vrhovnom sudu. No, uoči izbora se činilo da su republikanske poruke, posebno vezane za gospodarstvo i rastući broj nasilnih zločina, imale snažniji učinak.
- Ja sam lojalna članica demokrata, ali nisam sretna. Mislim da nismo slušali birače na ovim izborima, i da ćemo zato imati lošu večer. Taj razgovor ne može imati veliki učinak na ove izbore, ali nadam se da hoće imati u budućnosti jer kad vam glasači opet i opet kažu da ih najviše zabrinjava ekonomija, slušajte ih. Prestanite govoriti da je demokracija ugrožena - rekla je konzultantica Demokratske stranke Hilary Rosen za CNN.
Prema projekcijama portala FiveThirtyEight, republikanci danas imaju 59% šanse da će osvojiti Senat i 84% da će dobiti izbore za Zastupnički dom. Dobra je vijest za demokrate da su ankete često znale pogriješiti, ali loša da su češće podcjenjivale rezultat desnice.
Predviđao se niz vrlo napetih i uzbudljivih utrka, uključujući i izbore za Senat u Pennsylvaniji, Georgii, Arizoni te za guvernere Georgie ili Arizone. No, one prikazuju i koliko su dvije stranke ogrezle u polarizaciji, radikalizmu i međusobnom optuživanju. Za državne tajnike diljem SAD-a kandidirali su se Trumpovi kandidati koji negiraju Bidenovu izbornu pobjedu 2020. godine i na svakom koraku šire teorije zavjere o izbornim procedurama.
Demokrati su pak prije izbora bili toliko uzdrmani da bi u vrlo liberalnim državama (ili "plavima", kako ih zovu Amerikanci zbog boje stranke) poput Oregona i New Yorka mogli izgubiti mjesta guvernera. U mnogim je saveznim državama ključno pitanje porasta nasilja na ulicama - 2020. je broj ubojstava znatno porastao u cijeloj zemlji, a zatim su te brojke dodatno rasle prošle godine, a ove su godine blago pale.
U New Yorku je primjerice dobar dio konzervativnih i umjerenih birača razgnjevio trenutak tijekom nedavne debate kad je demokratska guvernerka Kathy Hochul koja se natječe za novi mandat, na tezu svog izazivača Leeja Zeldina da je njezina vlast premekana prema nasilnim kriminalcima, rekla: "Bilo tko tko počini zločin po našim zakonima, posebno nakon naših promjena zakona, suočit će se s posljedicama.
Ne znam zašto vam je to toliko bitno". Posljednja rečenica Zeldinu je omogućila da svoju protukandidatkinju opiše kao nemarnu prema ključnom pitanju. Konzervativni tabloid New York Post, najstarije novine u SAD-u, pozvao je danas birače da glasaju za Zeldina.
Osveta desnice
Situaciju je donekle crnom za svoju stranku opisao i Biden koji je u ponedjeljak, dan prije izbora, rekao: "Mislim da ćemo pobijediti u Senatu, a u Zastupničkom domu bit će teže". Kad su ga novinari pitali kako će izgledati upravljanje zemljom u uvjetima izgledne podjele vlasti, priznao je: "Teže".
Republikanci su najavili pokretanje nekoliko istraga o navodnoj korupciji Bidenove obitelji te o podrijetlu koronavirusa, a neki žele i pokretanje opoziva predsjednika, kao osvetu zbog dvostrukog opoziva Trumpa u prethodnom mandatu.
Dvije preostale godine mandata mogle bi Bidenu biti teže i ako Trump najavi ponovnu kandidaturu za predsjednika. U ponedjeljak je najavio da će u utorak 15. studenoga "imati vrlo veliku objavu" te da neće još ništa govoriti kako ne bi pažnju skrenuo "sa sutrašnjih vrlo, čak i kritično važnih izbora".
Američki mediji pišu da će Trump najaviti da ponovno ulazi u izbornu utrku, što bi moglo vrlo lako zakomplicirati situaciju objema strankama, američkoj demokraciji, medijima, javnosti i cijeloj zemlji. Trump i dalje bez dokaza tvrdi da su mu ukrali izbore 2020., a s njime se u anketama slaže više od 60% republikanskih birača.
>> VIDEO Krizni timovi u školama: U prvom srednje učenici dižu ruku na sebe
Amerika je dovela na vlast naj gore ljude u povijesti