Sjedinjene Države su, prema gospodarskim pokazateljima, do sada uvijek bile ispred zemalja Europske unije. Konzumizam i gotovo neutaživa žeđ Amerikanaca za kupovanjem nerijetko su cjelokupnom svjetskom gospodarstvu služile kao pogonska snaga. Vodeći američki listovi sada upozoravaju da je kod srednjeg sloja, inače nositelja blagostanja, želja za kupovanjem posve splasnula.
Slijedi li kriza? Razloge uznemirenisti treba tražiti u visokim cijenama nafte, u dugotrajnom ratu u Iraku, kojemu se još ni približno ne nazire kraj, u padu povjerenja u Bushovu vladu, u golemoj prezaduženosti države. Neki uzroke krize vide čak i u učestalim uraganima. Prema istraživanjima, 42 posto američkih obitelji nema nikakve usteđevine što ih, u američkom sustavu potpune samoodgovornosti, čini ranjivima. Kada bi kojim slučajem zbog bolesti ili nesreće prestali raditi, ti bi Amerikanci za dva do tri mjeseca osiromašili. Bolest i starost u američkom su društvu najveći faktori rizika. Plaće su se smanjile šest posto. Renomirane tvrtke, poput zračnih kompanija ili automobilskih tvrtki, imaju vlastite mirovinske fondove.
Ali oni su prvi na udaru. Čak je i mirovinski fond djelatnika u javnim službama bankrotirao. U takvim slučajevima ponekad uskaču drugi fondovi sa strane, ali posljedica je to da djelatnik dobiva znatno manju mirovinu. Primjerice, mirovinski fond zračne kompanije United Airlines posve je ukinut pa djelatnici, ako nemaju usteđevine, neće imati baš nikakvu mirovinu. Časopis Fortune nedavno je o tome objavio udarnu reportažu pod naslovom: "U starosti su sami i nezbrinuti". Mnogi se stoga odlučuju na rad do visoke starosti. Važnije od mirovinskih fondova i kupnje akcija u Sjedinjenim Državama je kupnja nekretnina. Nekretnine su i najrasprostranjeniji oblik osiguranja za starost. Dosad su niske kamate poticale Amerikance da kupuju nekretnine, što ih je, dakako, na papiru činilo bogatima.
U međuvremenu su kamate opet porasle, a hipoteke na nekretnine su pokazale i svoju tamnu stranu. Naime, većina ih je preusmjerena na promjenljivu kamatnu stopu pa su kamate na hipoteke slijedile kamatni skok. Mjesečno opterećenje za otplatu nekretnine je veliko, za prosječnog građanina gotovo neizdrživo. Nije isključeno da će cijene nekretnina polako padati. U američkim medijima već se pojavljuju i "crni" scenariji: potrošnja opada, a to bi moglo uzdrmati konjukturu, međunarodni bi investitori mogli izgubiti povjerenje u američko gospodarstvo, a i dolar bi mogao posrnuti. Odlučujući faktor opet su nekretnine. Stručnjaci opominju ako 2006. i 2007. padnu cijene kuća, ulazimo u recesiju.