Sjedinjene Američke Države prestat će biti ovisne o arapskoj nafti za sedam godina, a to bi iz temelja moglo promijeniti geopolitičku i ekonomsku sliku svijeta! Zaključak je to povjerljive studije koju je napravila njemačka Savezna informativna služba (BND). Amerika će, kaže studija, do 2020. godine preteći Rusiju i Saudijsku Arabiju te postati najveći proizvođač plina i nafte u svijetu. Amerika će dakle od najvećeg uvoznika uskoro postati izvoznik energije što bi potpuno moglo promijeniti američku vanjsku politiku i odnos snaga u svijetu.
Amerika je danas toliko politički i vojno angažirana na Bliskom istoku jer ovise o njihovim izvorima energije. No, kako kaže studija, to bi se uskoro moglo potpuno promijeniti jer će Bijela kuća sada moći živjeti bez arapske nafte. Zbog toga će promijeniti i svoju politiku prema Iranu jer bi Hormoški tjesnac kroz koji Amerikanci sada transportiraju energente iz arapskih zemalja, za njih uskoro mogao izgubiti svaku važnost.
Tajna američkog energetskog uzleta krije se u novoj \"Fracking tehnologiji\" crpljenja plina iz stijena škriljevca na dubinama većim od dva kilometra i novim izvorima u Sjevernoj Dakoti i Teksasu. Ta je metoda otkrivena prije 30-ak godina, ali se gotovo nije niti koristila zbog prevelikih troškova u odnosu na \"konvencionalne\" bušotine. No Amerikanci sada imaju novu tehnologiju koja troškove \"frackinga\" izjednačava s crpljenjem prirodnog zemnog plina. \"Fracking\" (hidraulično lomljenje) podrazumijeva bušenje stijena na dubinama od dva i više kilometara pri čemu se istiskuju velike količine plina.
Energetska politika
Proces teče ovako: velike količine vode, pijeska i kemikalija ubrizgavaju se pod velikim tlakom na dubine i od 2000 metara te lome stjenovite formacije škriljevca. Nakon toga prirodni plin iz pukotina škriljevca ulazi u bušotinu te se plin istiskuje iz bušotine i pohranjuje u spremnicima. Otpadne se vode slijevaju u bazen, a potom pročišćuju.
– Amerikanci imaju golemo bogatstvo škriljevca, a tehnologija njegove eksploatacije nije skupa kao prije 15 godina – kazao je geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila.
Koliki je američki potencijal crpljenja plina iz škriljevca, pokazuje eksponencijalni rast njegove proizvodnje u posljednje četiri godine. Amerikanci su 2008. proizveli 52 milijarde prostornih metara plina iz škriljevca. Samo dvije godine poslije, 2010., njegova je proizvodnja udvostručena na 105 milijardi prostornih metara. U posljednje dvije godine, do kraja 2012., Amerikanci su ponovno udvostručili proizvodnju \"škriljevačkog plina\" na 208 milijardi kubika godišnje. Ovaj eksponencijalni rast proizvodnje plina nastavit će se jer je američki predsjednik kao jedan od prioriteta svoje politike naveo \"energetsku neovisnost Amerike\".
Ta nova američka energetska politika imat će goleme posljedice u svijetu. Mogla bi stvoriti potpuno novu geopolitičku kartu svijeta. Poznato je da američku industriju i cijelu politiku u posljednjih gotovo 70 godina pokreće upravo arapska nafta.
– Današnju energetsku sliku svijeta kreirali su upravo Amerikanci. Nakon 2. svjetskog rata Amerika je kaspijske izvore prepustila ratnom savezniku SSSR-u, a ostavila si je arapska nalazišta. Cijela industrijalizacija SAD-a ostvarena je n Zaljeva a jeftinoj arapskoj nafti – ističe profesor Vlatko Cvrtila. No arapski izvori i skladišta lagano presušuju pa najmoćnija sila svijeta, ako želi zadržati liderski položaj jer Kinezi opasno nadiru, mora povećati vlastitu proizvodnju energije. Amerikanci su već umorni od ratova za osiguranje energije iz arapskog svijeta i njihova je nova strategija proizvoditi što više energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora unutar američkih granica.
– Američka vanjska politika polako se odmiče od \"krvave nafte\" i strategija je da se više orijentiraju na domaće izvore – kaže Cvrtila. Upravo smo stoga svjedoci američke energetske revolucije.
– Svjedoci smo očigledne preraspodjele na energetskom tržištu. Ovo vrijeme možemo usporediti s 30-im godinama prošloga stoljeća kada su stvorene velike energetske kompanije i pokrenut val autoindustrije. Barack Obama u energetiku ulaže kao što je Ronald Reagan ulagao u informatiku i Silicijsku dolinu. Obama upravo investira u nove izvore i tehnologije za proizvodnju energije te smanjuje ovisnost o ruskoj i arapskoj nafti – kaže neovisni ekonomski analitičar Damir Novotny.
Političke i ekonomske posljedice ovoga zaokreta najviše će osjetiti Rusija i Kina. Nova američka politika mogla bi zabrinuti Vladimira Putina jer bi Rusi mogli prestati biti glavni dobavljači plina za Europu.
– Ruska geopolitička strategija i glavni adut bio je plin u gotovo neograničenim količinama. No danas se u energetici ponovno miješaju karte pa Amerika i zapadni svijet daju žestoki odgovor na špekulacije na naftnom tržištu. Na zapadu danas ima sve manje raspoloženih kupaca za skupe ruske energente – ističe analitičar Damir Novotny.
Ruski utjecaj pada
U tom kontekstu, kaže Novotny, treba promatrati i nedavni posjet Hrvatskoj prvog čovjeka ruskog energetskog diva Gazproma Alekseja Millera.
– Zapadni svijet danas razvija puno kreativnije metode za energetski znatno učinkovitije gospodarstvo – kazao je Damir Novotny.
Razmjerno rastu proizvodnje energije u Americi, padat će ruski politički utjecaj u svijetu, utemeljen na današnjem položaju prvog proizvođača nafte i plina u svijetu. Rusija je u 2011. proizvela 3,75 milijardi barela nafte, a Saudijska Arabija 3,39 milijarde barela. Treći su Amerikanci s 3,28 milijardi barela nafte proizvedene 2011. godine. No, Amerikanci će novim nalazištima i tehnologijama uskoro preteći i Saudijsku Arabiju i Rusiju.
Izgubit će Rusi, a dobiti Nijemci, predviđa studija BND-a. Ako se Amerikanci povuku i iz Nigerije gdje su goleme rezerve fosilnih goriva, to bi područje mogla kontrolirati Njemačka.
\"Njemačka će biti jedan od dobitnika jer bi svoju energetsku sigurnost mogla znatno povećati\", piše u studiji.
– Njemačka je u svakom smislu država koja je uvela najviše inovacija u energetskom sektoru. Ulažu u alternativne izvore, imaju najviše solara pa i nije čudno da odustaju od nuklearne energije. Njemačka će imati tehnologiju za proizvodnju energije iz svih izvora. Berlin će preko energetike voditi glavnu riječ u Europskoj uniji i okolnim zemljama – kazao je profesor Vlatko Cvrtila.
Milijarde u flotu
Uz Rusiju veliki gubitnik američkog energetskog čuda mogli bi biti Kina i Japan, koji je također oslonjen na arapsku naftu. Sa svojim velikim gospodarskim rastom Kina polovicu svojih potreba za naftom zadovoljava u arapskim zemljama. No, ovisnost Kine o Bliskom istoku povećava se kada Peking nije vojno spreman osigurati transport prijeko potrebne arapske nafte. Dosad su, kaže studija, Amerikanci ulagali milijarde dolara kako bi osigurali svoju flotu i oslobodi trgovačke putove kojima se koristi i Kina. Povlačenjem Amerike iz Zaljeva kineski bi naftni putovi bili nezaštićeni. \"Ranjivost će kineskih smjerova za opskrbu energijom rasti, a to će znatno povećati prostor za američko djelovanje protiv svog najvećeg ekonomskog suparnika\", piše u studiji. Američki rast proizvodnje energije obradovat će potrošače diljem svijeta – očekuje se osjetan pad cijena nafte i struje, a najviše plina.
Gomilanje energenata
\"Već je sada pad potražnje iz SAD-a za naftom i plinom doveo do gomilanja tih energenata na svjetskim tržištima pa se očekuje znatan pad njihove cijene\", piše u njemačkoj studiji.
Neki analitičari lani su očekivali da bi se cijena barela nafte sa 100 dolara mogla udvostručiti. No studija predviđa da cijena barela neće ići prema 200, nego prema 80 dolara.
– Cijena nafte ide u tom smjeru. Amerikanci rade na tome da smanje cijenu energenata – kazao je Damir Novotny.
Rast američke proizvodnje nafte i plina povećat će i konkurentnost američkog gospodarstva. Do 2020., istaknuto je u studiji njemačkog BND-a, u SAD-u će se otvoriti tri milijuna novih radnih mjesta, prije svega zbog jeftinije nafte, plina i struje.
Kako bi se povlačenje Amerike iz Zaljeva moglo odraziti na Europu i Hrvatsku? Hrvatska je u Americi u posljednjih 20-ak godina imala glavnoga saveznika u svim najbitnijim političkim pitanjima. Amerika će do 2020. možda i postati najveći proizvođač nafte i plina na svijetu. Ali sa svojih 20,9 milijardi barela nafte u rezervi, Amerikanci daleko zaostaju za Saudijskom Arabijom koja ima gotovo 13 puta više rezervi (265,4 milijardi barela). Irak i Kuvajt imaju mnogo više od 100 milijardi barela nafte u rezervama. Stoga bi Amerika mogla odgoditi svoje povlačenje iz Zaljeva.
– Amerika rastom proizvodnje energenata sada ima rezervnu agendu, ali će se još dugo, 20 do 30 godina, zadržati u Zaljevu jer neće tako lako te resurse prepustiti svojim konkurentima, prije svega Kini. Što god mislili o njima, Amerikanci danas svijetu osiguravaju sigurnu opskrbu naftom – ističe analitičar Vlatko Cvrtila, koji ne očekuje američku promjenu politike prema Europi i Hrvatskoj.
Nadam se tomu što prije.