Novoizabrana hrvatska vlada mora dati prioritet istragama i kaznenom progonu osumnjičenih za ratne zločine, poručio je vladi Zorana Milanovića Amnesty International.
Kako je rekla ravnateljica te organizacije nadležna za Europu i Središnju Aziju Nicola Duckworth, nova vlada se mora "baviti prošlošću kako bi mogla krenuti naprijed". Naglasio je kako vlada treba iskoristiti priliku da prekine s pogreškama prijašnjih vlada te da treba provesti brze, temeljite, nepristrane i nezavisne istrage i kazneni progon ratnih zločinaca.
Unatoč javno dostupnim sumnjama da su odgovorni za ratne zločine, država nije pokrenula istrage protiv nekih visokih državnih i vojnih dužnosnika, poručuje Duckworth. U izvješću Amnesty Internationala (AI) posebno je istaknut potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, o čijoj se navodnoj zapovjednoj odgovornosti za zločine u Istočnoj Slavoniji govorilo i tijekom suđenja Branimiru Glavašu. Imenom je spomenut i Davor Domazet-Lošo, umirovljeni admiral i bivši načelnik Glavnog stožera, za kojega su se tijekom suđenja Mirku Norcu i Rahimu Ademiju pojavile informacije o mogućoj odgovornosti za zločine u akciji Medački džep.
Duckworth je naglasila kako zbog neaktivnosti hrvatskih vlasti žrtvama zločina i njihovim obiteljima uskraćeno pravo na istinu, pravdu i odštetu te je dodala kako je većina počinitelja ratnih zločina u Hrvatskoj i dalje na slobodi.
Prema podacima DORH-a, koje navodi AI, oko 540 slučajeva ratnih zločina je još u fazi predistrage, a i to se odnosi samo na manji broj osumnjičenih počinitelja. Budući da je se godišnje prosječno riješi 18 slučajeva ratnih zločina, i ako se nastavi tim tempom, većina odgovornih za zločine nikada neće biti izvedena pred sud, tvrde u Amnestyju.
AI priznaje kako je posljednjih godina ostvaren napredak, no ipak naglašava kako još uvijek nije osigurana dostatna zaštita svjedoka te nema uhodanog načina za potraživanje odštete. Hrvatsko se pravosuđe za progon ratnih zločina i dalje koristi kaznenim zakonom iz 1992. unatoč njegovim velikim nedostacima, a također i dalje postoje prepreke u regionalnoj suradnji, među kojima je i neizručivanje hrvatskih građana, kaže se u izvješću.
- Ako Hrvatska ne riješi sve te probleme u kratkom roku, ostat će visjeti pitanje je li ispunila obaveze vezane za zaštitu ljudskih prava ili uvjete za članstvo u EU - rekla je Duckworth.
U izvješću se zaključuje kako AI poziva novu hrvatsku vladu da poduzme sljedeće korake:
- da odredi dovoljna financijska sredstva i pruži potpunu političku podršku istrgama i progonu ratnih zločina
- da osigura zakonski okvir koji će biti u skladu s međunarodnim normama u progonu ratnih zločinaca
- da osigura brze, temeljite, nezavisne i nepristrane istrage navoda protiv visokih vojnih i civilnih dužnosnika zbog zapovjedne odgovornosti
- da osigura učinkovitu zaštitu svjedoka te da kažnjava sve one koji maltretiraju, straše ili, u nekim slučajevima, ubijaju svjedoke, kako bi se pokazalo da takvo ponašanje neće biti tolerirano
- te da osigura preživjelim žrtvama silovanja počinjenih tijekom rata da vide zadovoljenje pravde, ali i da dobiju pripadajuću psihološku i ekonomsku pomoć te pristup zdravstvenim uslugama.