Gotovo sve komponente proračuna zadnjih mjeseci rastu, a Hrvatska narodna banka povećala je očekivanu stopu rasta BDP-a za Hrvatsku u 2015. Po tim podacima čini se da je Hrvatska konačno na putu oporavka, ali optimizam koči činjenica da je Hrvatska, uz bankrotiranu Grčku, jedina članica EU kojoj cijena zaduženja raste, što je zapravo znak da ulagači nemaju povjerenja u naš oporavak te ne očekuju da će Hrvatska postići stabilnost javnih financija.
Javni dug koji je u godinu dana do lipnja narastao za 15 milijardi kuna koči i usporava rast gospodarstva.
Javni dug koči BDP
– Izdvajamo se i ostajemo sami na vrhu po plaćanju najveće kamate – kaže ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu. U zadnjim tjednima tako je spread za Hrvatsku, što je razlika između kamate za našu državu i Njemačke, narastao na 380,4 baznih bodova, što znači da je kamata za Hrvatsku u startu 4,24 posto, dok nama susjedna Slovenija plaća samo 1,66 posto. Čak se i Rumunjska odvojila pa joj je startna kamata oko 3,4 posto. A zašto je javni dug bitan za oporavak?
Hrvatska mora godišnje platiti oko 3 posto BDP-a samo za kamate na javni dug, a uz slabiji oporavak imat ćemo rast od 1 do 1,2 posto BDP-a što znači da državi unatoč rastu ekonomije i dalje nedostaje oko 10 milijardi kuna za kamate. Zbog toga država ili ide u zaduženje ili diže prihode, što onda opterećuje gospodarstvo. Lovrinčević ne vjeruje da će se bez zaustavljanja rasta javnog duga Hrvatska odlijepiti i rasti više od 1,5 do dva posto godišnje što je dovoljno samo za pola kamata i vodi u stagnaciju i zaostajanje za zemljama u okruženju. Za ovu godinu makroekonomist predviđa rast od 1,1 posto, ali napominje da će i u četvrtom kvartalu 2015., kao i najvjerojatnije u prvom kvartalu 2016., biti zabilježen pad gospodarstva na kvartalnoj razini, što znači povratak u recesiju. To je izgledno ako ne bude reformi, a EK počne inzistirati na fiskalnoj konsolidaciji.
Turizam spasio godinu
Optimističniji je Nenad Bakić, poduzetnik i aktivist na tržištu kapitala koji najavljuje izlazak iz krize. – Turizmom ćemo ‘izvesti’ za više od osam milijardi eura, što sam predvidio u lipnju – kaže Bakić i dodaje da će uz pomoć turizma, zajedno s niskom cijenom nafte, doći do rasta BDP-a u trećem kvartalu od oko tri posto.
– Kao što znate, u tome sam znatno optimističniji od svih profesionalnih analitičara. Također, jedan broj žilavijih tvrtki prilagodio se krizi i sve više izvozi. Međutim, sav ovaj rast kombinacija je nezarađene rentne pozicije i sreće, prvenstveno što se tiče cijene nafte i snažne konjunkture u EU. U međuvremenu naše tvrtke kapitalno slabe, jako su i skupo zadužene, a kapital bježi iz gospodarstva te ga usisava država. Stoga ova situacija nije održiva, a mlitav rast ne može dovesti do boljeg života. Moramo se početi mijenjati – poziva Bakić.
Iako je izvoz rastao 12 posto u prvih sedam mjeseci, veće širenje tvrtki prema partnerima preko granice u Hrvatskoj se u broju radnih mjesta nije osjetilo. Čak je 6326 ljudi manje radilo ovog srpnja nego u srpnju 2014. što pokazuje da je rast još uvijek u kategoriji statistike, dok za rast koji će osjetiti i građani u smislu bolje kupovne moći i lakšeg zapošljavanja treba još zapeti.
Je krenulo je sve nabolje od kad je SDP zaposlio 50.000 ljudi u javne radove i gurnuli u medije nesposobnog Mrsića da govori kako zapošljavaju 500 ljudi tjedno