Službenici banke u pratnji policije pokucali su u utorak u 9.30 sati na vrata jedne kuće u gradu Murciji na jugu Španjolske. Nakon što je dva puta slala obavijest o zaplijeni, banka je fizički došla oduzeti nekretninu.
Vrata je otvorila žena srednjih godina, pustila službenike u dnevni boravak, a zatim otišla potražiti supruga. Dozivala ga je obilazeći prostorije, no potraga nije bila uspješna. Vratila se u boravak te ga s grupom gostiju čekala. Minute su odmicale, ali muškarac nije dolazio. Supruga je u 10.26 sati krenula u dvorište, približila se garaži te se gotovo srušila kad je ugledala beživotno tijelo kako visi, a ispod njega pismo. Njezin 42-godišnji suprug objesio se zbog financijskih problema.
Napad na privatno vlasništvo
Da su kuću kupili samo sto kilometara zapadnije, danas bi vjerojatno bio živ, a oni i dalje vlasnici doma. Susjedna pokrajina Andaluzija donijela je, naime, odredbu o privremenoj zabrani izbacivanja ljudi koji ne mogu plaćati kredit. U toj najvećoj od 17 španjolskih pokrajina, koja je iznimno lijepa i atraktivna, pokraj mora, socijalna je situacija teška. Stopa je nezaposlenosti u Španjolskoj, baš kao i Grčkoj, 27 posto i najviša u Europskoj uniji. U Andaluziji je, pak, nezaposlenost premašila 36 posto te svakim danom raste broj osoba s neplaćenim kreditnim ratama. Lani je ondje zaplijenjeno 7284 od ukupno 38.778 nekretnina.
No sada, kada banka oduzme stan obitelji čija primanja nisu viša od 12.000 kuna (1600 eura), lokalna vlast oduzet će ga banci i dopustiti da ta obitelj ondje živi iduće tri godine, a plaćat će najam od 25 posto prihoda, koji će zatim vlast transferirati banci. Banke i nekretninske kompanije bit će kažnjene sa 9000 eura po objektu ako se otkrije da imaju prazne stanove u kojima se može živjeti.
– Branimo pravo na život u izvanrednoj situaciji – priopćila je regionalna vlada, sastavljena od Socijalista i Ujedinjene ljevice.
Investitori i bankari brzo su odgovorili.
– To je populistička odluka Trećeg svijeta, karakteristična za Sjevernu Koreju i Boliviju – izjavio je Mikel Echevarren, direktor tvrtke za reprogramiranje kredita Irea sa sjedištem u Madridu.
– Investitori se boje da će ovaj presedan slijediti i druge regije, čime će ulaganje u španjolski nekretninski sektor postati iznimno rizična aktivnost – ističe.
Kanarski otoci, španjolska turistička regija uza zapadnu obalu Afrike, najavila je sličnu odredbu, dok Katalonija, čija vlada u Barceloni zahtijeva nezavisnost od Španjolske, radi na nacrtu mjere kojom bi se oporezivali kreditori, developeri i ulagači s praznim prostorima. Ljevičarska vlada Andaluzije tvrdi da se ondje nalazi 700.000 neiskorištenih domova, dok mnogi nemaju krov nad glavom.
Mjerama se, pak, usprotivila središnja konzervativna vlada u Madridu upozorivši da je to “napad na privatno vlasništvo”. Ona je lani od EU, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda posudila 41 milijardu eura za pomoć posrnulim bankama. Vladajući Partido Popular, koji se zauzvrat obvezao provoditi mjere štednje, sada strahuje od reakcije Bruxellesa. Oduzimanje imovine pogoršava bilance banaka te pojačava neizvjesnost u bankarskom sustavu.
– Govorimo o ključnom elementu koji bi mogao ugroziti financijsku pomoć bankama – izjavila je zamjenica premijera Soraya Sáenz de Santa María.
– Sporazum s EU nas obvezuje. Moramo zajedno raditi na problemu oduzimanja nekretnina – napomenula je.
Simon O’Connor, glasnogovornik povjerenika EU za gospodarstvo, rekao je:
– Svjesni smo teških socijalnih posljedica krize u Španjolskoj te smo u kontaktu s vladom. Želimo znati više o odluci Andaluzije. Inspektori EU idući tjedan dolaze u Madrid analizirati potez regionalne vlade, odnosno njegov utjecaj na sporazum sa Španjolskom.
– Ako ta Europa ne radi u interesu većine, onda je niti ne trebamo. Mi želimo Europu građana – poručio im je Diego Valderas, potpredsjednik andaluzijske vlade. Nakon desetogodišnjeg rasta španjolski nekretninski mjehur počeo je pucati 2008. prelijevanjem globalne krize i zatvaranjem radnih mjesta.
– Prije krize krediti su se odobravali bez dovoljnog jamstva – kazala je María José Cenit Medina (27) koja je u Granadi, u Andaluziji, šest mjeseci radila za najveću španjolsku banku Santander. Kao predstavnica odlazila je u kuće nesretnih ljudi pokušavajući naći način otplate.
– U većini slučajeva to je bilo nemoguće – napominje.
Među pogođenima puno je emigranata, najviše sa sjevera Afrike. Većina je dobro živjela od prodaje voća na jugu Španjolske pa se odlučivala na kupnju kuća. Bankama je kao osiguranje služila hipoteka nad kućom, garažom, autom i namještajem. Sve je stalo kada je pala kupovna moć, a banke zabrinuto krenule nazivati klijente.
Rast nenaplativih kredita, odobravanim i građevinskim te nekretninskim tvrtkama, ugrozio im je poslovanje pa je vlada u dogovoru s Bruxellesom osnovala tzv. “Lošu banku”, skraćenog imena Sareb, u koju je premjestila lošu imovinu banaka. Putem nje prodaje otprilike 90.000 oduzetih stanova, vikendica, ureda, zemljišta, započetih građevinskih radova... Cijene nekretnina pale su 39 posto u odnosu na vrhunac iz 2007. godine.
– S obzirom na slabu potražnju očekujem daljnji pad. Ulagači imaju dobru pregovaračku poziciju – kaže odvjetnica koja u ime velike banke oduzima nekretnine na sjeveroistoku zemlje.
No banke se boje da bi potez Andaluzije, i još nekih regija, mogao odvratiti strane investitore. “Loša banka” ima zamrznutu, neupotrebljivu, imovinu vrijednu 50 milijardi eura. Taj je novac potreban Madridu za vraćanje duga Bruxellesu. Osim toga, vlada namjerava prodati dio banaka čije je dionice preuzela ubrizgavanjem pomoći.
>> U Madridu pokušali zapaliti banku, prosvjedi zbog nezaposlenosti
>> Nacija beskućnika: Svakih 15 minuta jednu obitelj isele na ulicu
Na jugu sve presušilo
– Odluka Andaluzije je užasna i neće pomoći Španjolskoj – upozorava Emilio Botín, predsjednik uprave Banco Santandera. Tvrdi da je pomogao 20.000 obitelji odgodivši im otplatu rata. Banke su lani odobrile 274.700 novih nekretninskih kredita, 80% manje u odnosu na 2006. Kreditiranje je potpuno presušio na jugu, baš kao i radna mjesta. Iz Almerije je u Madrid prebjegao Sebastian Delgado (24), koji živi od povremenog puštanja glazbe u noćnim klubovima. Prijatelj u rodnom mjestu ostao je nedavno bez stana.
– Radi kao konobar, a zbog manjeg prometa srezali su mu plaću pa više nije imao za kredit. Frustriran se vratio roditeljima – kaže.
U Andaluziji nezaposleno je 66 posto mladih do 25 godina. Situacija se neće promijeniti dok god je zemlja u recesiji u koju je upala 2011. godine. Ove godine očekuje se daljnji pad BDP-a.
Španjolska bilježi najveći rast nejednakosti, odnosno razliku između bogatih i siromašnih, priopćio je prošli tjedan OECD, organizacija 34 industrijski najrazvijenije zemlje analizirajući razdoblje od 2007. do 2010. godine kada je počela kriza. Od tada je u Španjolskoj oduzeto otprilike 400.000 nekretnina, a nakon što je nekoliko ljudi počinilo samoubojstvo, zaredali su prosvjedi. Pod pritiskom nemira središnja vlada je u studenome donijela zakon o zaštiti obitelji s troje djece s primanjima manjim od 1600 eura. Na dvije godine zaštićeni su najugroženiji uključujući žrtve nasilja.
– Najveće žrtve su obitelji, a ne banke. Nekretninska ekspanzija je u kratkom vremenu donijela puno novca u zemlju. To sada skupo plaćamo i trebat će nam puno vremena da prebrodimo posljedice – istaknula je María José, bivša bankarica Santandera koja je napustila Andaluziju. Produbljenjem krize i korupcijskim skandalima društvo postaje sve osjetljivije, a dvije najveće stranke Partido Popular i Socijalistička stranka, godinama kreatori španjolske politike, rapidno gube podršku. Profesorica političke psihologije na sveučilištu Universidad Complutense de Madrid, Joelle Bergere Dezaphi, napominje: – Ljudi su razočarani. Zahtijevaju alternativno rješenje.