Briselski ‘činovnici’ neće preuzeti HDZ, želim vratiti povjerenje građana koje je dosadašnje vodstvo uništilo

Andrej Plenković, po svemu sudeći, novi je predsjednik HDZ-a budući da više gotovo i nema izgleda da dobije protukandidata. I dalje je na relaciji Belgija – Hrvatska pa s aerodroma trči u automobil i obilazi, za početak, Dalmaciju. Stigao je odgovoriti i na naša pitanja.

Kažete da ako itko ovih dana razumije gužvu, onda ste to vi. Kako funkcionirate na relaciji Belgija – Hrvatska?

Vrlo dobro. Imam puno radne energije i, kao i dosad, nastojim kvalitetno obaviti sve poslove, uključujući i ovu pripremnu fazu unutarstranačke kampanje u HDZ-u.

Budući da ste zastupnik u parlamentu EU gdje imate više funkcija – potpredsjednik ste Odbora za vanjske poslove, šef izaslanstva u Odboru za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine itd., i da to sve zahtijeva puni angažman – hoćete li staviti mandat u mirovanje ili možda podnijeti ostavku kad formalno uđete u utrku za predsjednika HDZ-a?

Ne. Sa zadovoljstvom ću nastaviti obavljati dužnosti u Europskom parlamentu. Tijekom kampanje EP ionako neće zasjedati zbog ljetne stanke. Uostalom, tko je dao ostavku na dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru, a ide u izbornu utakmicu?

I predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imala je isti “problem” dok je bila dužnosnica u NATO-u, pa je koristila godišnji odmor dok se natjecala za predsjednicu RH. Tada joj se zamjeralo da čuva poziciju u NATO-u ako ne prođe za predsjednicu. 

Ne čini mi se da je tu bilo ikakvih teškoća.

Bi li se HDZ-ovi eurozastupnici uključili iz Bruxellesa u zbivanja u Hrvatskom saboru, kad je HDZ spremao rušenje Vlade, da se vi niste namjeravali kandidirati? Dotad nije zabilježeno da su se HDZ-ovi europarlamentarci tako izravno protivili potezima vodstva HDZ-a, konkretnije Tomislava Karamarka?

Izuzetno cijenim potporu mojih kolegica Dubravke Šuice, Ivane Maletić i kolege Davora Stiera. Naše pismo bilo je zajedničko i dobronamjerno, a pokazalo se da smo bili u potpunosti u pravu i štitili interese stranke i stabilnost Vlade u kojoj je HDZ imao vodeću ulogu. Do tog trenutka nisam mogao zamisliti da bi vodstvo HDZ-a imalo namjeru izglasati nepovjerenje vlastitoj Vladi. Riječ je o potpuno krivoj procjeni i političkoj pogrešci koja je dovela do prijevremenih parlamentarnih izbora.

Kakav ste oodnos imali s Karamarkom?

Viđali smo se tijekom kampanja za EU izbore, a kasnije se konzultirali povremeno, po potrebi.

Jeste li s njim razgovarali nakon što ste na saboru HDZ-a poručili da stranka ne može biti talac jednog člana, u jeku afere Drimia?

Nisam.

Postanete li šef HDZ-a, hoćete li se odmaknuti od Karamarkove politike? Kakvu ćete politiku promovirati?

Temelj mojih političkih prioriteta u državničkoj je politici okupljanja prvog predsjednika Hrvatske i HDZ-a dr. Franje Tuđmana, političkoj platformi europskog desnog centra i vrijednostima socijalno-tržišnog gospodarstva. To konkretno podrazumijeva političku stabilnost i uključivost, pravnu sigurnost, kao i uspostavu što viših demokratskih standarda te stvaranje pretpostavki za gospodarski rast, uz očuvanje društvene solidarnosti. Prioritet je ponuditi konkretna, učinkovita rješenja koja bi omogućila gospodarsku i demografsku revitalizaciju Hrvatske. HDZ mora biti središnja snaga tog procesa koja će unutar svojih sektorskih odbora, zajednica, lokalnih organizacija i koordinacija HDZ-a u inozemstvu stvarati javne politike i predstavljati ih građanima.

Prema mojim informacijama s Predsjedništva, Karamarko je članovima na oproštajnoj sjednici rekao neka ne dopuste da stranku preuzmu briselski činovnici, kako to komentirate?

Nemam takvih saznanja. Sumnjam da bi to bila njegova svojevrsna politička oporuka. Briselski “službenici“ niti mogu, niti žele preuzeti HDZ, ali ja, kao HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu s izravnim mandatom svih hrvatskih birača, želim pomoći HDZ-u da se transformira i izvuče iz nezahvalne političke situacije u koju je stranka dovedena zbog loših odluka vodstva.

HDZ se potrudio da pridjev briselski postane pogrdan na našoj političkoj sceni, tako je Milijan Brkić Milanovića titulirao “briselski Zoka”. Po tome ste vi “briselski Plenki”?

Kolega Brkić svoj je govor u Splitu na skupu EPP-a u četvrtak završio riječima “Živjela Europska unija!“. Ne vidim kome bi to EU bio problem? Inače, banaliziranje u politici nikada nije korisno. Ponosim se što predstavljam hrvatski narod u Europskom parlamentu koji je svojevrsni drugi dom Hrvatskog sabora i svojim odlukama utječe da svakodnevni život svih nas bude kvalitetniji i uređeniji. Također mi je drago da sam iskoristio svoju prisutnost u Bruxellesu kako bih više puta europskim kolegama predstavio hrvatsku kulturnu baštinu, identitet i tradiciju. Kao voditelj kampanje za referendum o članstvu Hrvatske u EU, vrlo jasno zagovarao sam ostvarivanje naših nacionalnih interesa i ciljeva u okviru članstva u Europskoj uniji.

U kakvim ste odnosima s Milijanom Brkićem?

Vjerujem da imamo zajedničku ambiciju konsolidiranja i transformiranja HDZ–a u stranku koja će biti najsnažnija na predstojećim izborima. Obojica smo članovi HDZ-a i dijelimo zajedničke vrijednosti europskog desnog centra.

Računate li na njegovu podršku?

Računam na većinsku potporu članova HDZ-a.

Već danima istupaju županijske ili gradske organizacije HDZ-a dajući vam podršku, iako službeni kandidati još nisu poznati, čak je i predsjedništvo reagiralo da se s tom ranom podrškom prestane. Stvorio se dojam da ste već izabrani šef HDZ-a?

Vodim se načelom da u politici trebaju djelovati slobodnomisleći ljudi. Svatko ima pravo izraziti svoj stav kada se i kako želi opredijeliti. Zahvalan sam svim kolegama koji su mi izrazili potporu i prepoznali moje namjere da svi zajedno HDZ izvučemo iz teške političke krize i vratimo povjerenje birača prije parlamentarnih izbora. Ne vidim razlog da se Predsjedništvo opterećuje stavovima naših članova i organizacija, ne sjećam se da je takva praksa prije bila problem.

Biste li htjeli imati protukandidata na izborima za šefa HDZ-a? 

Svaki od stranačkih kolega sam će o tome odlučiti, ne ja. Volio bih da se još netko u HDZ-u odluči kandidirati jer bi to osnažilo unutastranačku demokraciju. Bitno je da HDZ iz ovog unutarstranačkog procesa izađe jedinstven i osnažen, spreman za nove izbore.

Ni za vas neće biti dobro budete li jedini kandidat, ispast će da HDZ dvaput zaredom na najdemokratskiji način – modelom jedan član - jedan glas – bira jednog kandidata?

Za odluke drugih ljudi ne mogu odgovarati. Nakon raspuštanja Hrvatskog sabora, kad sam pokazao spremnost da se kandidiram za predsjednika HDZ-u, jasno sam se založio da novog predsjednika stranke na izvanrednim izborima moraju birati svi članovi stranke po načelu jedan član – jedan glas. Svaki drugi model biranja novog vodstva bilo bi snižavanje već ostvarenih demokratskih standarda. U svom političkom radu čvrsto se zauzimam da predsjednik stranke treba biti kandidat za predsjednika vlade. Stoga na parlamentarne izbore u rujnu HDZ može izvesti samo predsjednik koji će imati široki unutarstranački legitimitet, a time autoritet i potporu stranke prema političkim oponentima. Predsjedništvo i Nacionalno vijeće stranke u tom smislu ispravno su tumačili Statut stranke i donijeli dobru odluku.

U odnosu na ostale moguće kandidate, vas u HDZ-u favoriziraju jer se pretpostavlja da jedino vi možete pobijediti Zorana Milanovića. Što vi smatrate, možete li na izborima pobijediti šefa SDP-a?

Svojim habitusom političara, diplomata i pravnika, s iskustvom 25-godišnjeg zalaganja za hrvatske interese kroz nacionalne i europske institucije, želim svojim radom, entuzijazmom i idejama pomoći HDZ-u. Držim da će moj glavni zadatak biti ponovno učvrstiti HDZ kao politički mainstream koji u prvom redu kreira politike usmjerene na bolji gospodarski i socijalni standard građana. Spreman sam iznositi argumente i svoj program koji će glavni naglasak staviti na političku stabilnost, veću pravnu sigurnost i gospodarski rast i razvoj. Vlada SDP-a i Zorana Milanovića pokazala je svoje domete upravljanja zemljom u gospodarskom smislu, ali i u kontekstu nedovoljnog korištenja prednosti članstva u Europskoj uniji. Nažalost, HDZ sada trpi političke posljedice radi krivog političkog manevra koji je doveo do rušenja vlastite Vlade. Stoga je moj prioritetni cilj vratiti HDZ-u političku vjerodostojnost i povjerenje građana na parlamentarnim izborima.

Milanovića osobno poznajete, kako ga doživljavate? On bi vas, izgleda, volio vidjeti u SDP-u. Pita se što, zapravo, radite u HDZ-u? 

Već sam istaknuo kako njegove prve reakcije pokazuju da je moja kandidatura za predsjednika HDZ-a izazvala paniku u SDP-u i na ljevici. Ja pripadam HDZ-u.

Hoćete li se, za razliku od Karamarka, sučeliti s Milanovićem u izbornoj kampanji, budete li predsjednik HDZ-a? 

Naravno. Bit ću spreman izaći s argumentima i programom pred hrvatske birače. I kao nositelj HDZ-ove koalicijske liste za europske izbore 2014. išao sam na nekoliko sučeljavanja s nositeljem liste SDP-a i partnera Nevenom Mimicom, a na tim izborima HDZ je ostvario i uvjerljivu pobjedu s 41,5 posto potpore (6 od 11 mandata). Javna sučeljavanja u gotovo svim europskim zemljama općeprihvaćeni su demokratski standard jer građani zaslužuju da budu neposredno uvjereni u programske ideje političkih stranaka i lidera.

Postanete li šef HDZ-a, kako u političko-programskom smislu vidite HDZ?

HDZ je stožerna, okupljajuća hrvatska narodna stranka koja baštini demokršćansku tradiciju. Čovjek sa svojim neotuđivim ljudskim pravima i obitelj, kao temeljna zajednica društva, u središtu su naše politike. Jasno se određujemo prema povijesnim i ideološkim pitanjima osuđujući sve totalitarne režime neovisno o njihovu ideološkom predznaku. Nakon ostvarenja strateških ciljeva, stvaranja hrvatske države te članstva u EU i NATO-u, a u skladu s našim temeljnim vrijednostima, HDZ mora ponuditi odgovore na nove izazove suvremenog društva s kojima se Hrvatska suočava u drugom desetljeću 21. stoljeća. Pri tome je trenutačno bez ikakve dvojbe najvažniji cilj osigurati veći standard hrvatskih građana. To će biti moguće jedino značajnim povećanjem zaposlenosti, osiguranjem odgovornih i stabilnih javnih financija te stvaranjem uvjeta za potpuno iskorištavanje poduzetničkog potencijala, što uključuje smanjivanje administrativnog tereta te predvidiv i jednostavniji porezni sustav.

Hoće li u budućim HDZ-ovim koalicijama biti mjesta za HSP-AS?

Oni su bili naši partneri u koaliciji za europske izbore koja je tada pokazala sinergijski učinak i osigurala politički vrlo značajnu pobjedu HDZ-u i partnerima. Sada sam fokusiran na unutarstranačke izbore i susrete s brojnim članovima koji mi svojim idejama savjetuju kako pripremiti stranku za nadolazeće izbore. Čovjek sam dijaloga, tolerancije i okupljanja. Kao predsjednik HDZ-a bit ću otvoren za suradnju sa svim strankama koje dijele naš svjetonazorski profil i programsku platformu, a vjerujem da ćemo okupiti i partnere prema političkom centru, ali i one desno od HDZ-a.

Može li HDZ zadržati HSS u svojoj koaliciji, SDP mu već nudi Ministarstvo poljoprivrede i tri zastupnička mjesta. 

HSS je stranka velike tradicije s kojom HDZ dijeli zajedničke vrijednosti unutar Europske pučke stranke. S kolegicom Marijanom Petir svakodnevno izvrsno surađujem u Europskom parlamentu i uvijek smo prepoznali i zajednički zastupali pitanja koja su važna za hrvatske interese. Držim da je koalicija HDZ-a i HSS-a iznimno značajna u strateškom političkom djelovanju, ali i u identitetskom i svjetonazorskom smislu kao snažnih i udruženih stranaka desnog centra. Vjerujem i da će programske odrednice dviju stranaka biti velikim dijelom usklađene te stoga očekujem razumnu odluku novog vodstva HSS-a.

Kako vidite suradnju HDZ-a i Mosta, može li se s Mostom kvalitetnije surađivati nakon Vlade koja je bila disfunkcionalna i u kojoj čelni ljudi nisu ni razgovarali?

Nisam dovoljno informiran o međusobnim odnosima čelnih ljudi aktualne Vlade. Most je okupio nove aktere na političkoj sceni i zabilježio određene simpatije birača. Neke od političkih i gospodarskih ideja, ali i svjetonazorskih stajališta koje su zastupali njihovi članovi stvaraju kod mene dojam da je Most puno bliži desnom centru nego nekom drugom dijelu političkog spektra. U mom djelovanju prioritetna će biti uloga HDZ-a kao najsnažnije političke opcije na prostoru desnice i centra koja bi svojim programskim načelima i predloženim reformskim paketom mogla privući i najviše neopredijeljenjih birača. U poslijeizbornoj fazi, spreman sam i otvoren za razgovore s kolegama iz Mosta.

Zamjera vam se da za prosječnog birača HDZ-a govorite nerazumljivo, primjerice, spominjete konvergenciju političkih programa. Mislite da baka i dida u Imotskom to razumiju? Malo karikiram, ali vaša retorika je primjerenija visokoobrazovanom biračkom tijelu...

Ne sviđa mi se podcjenjivački odnos prema hrvatskim ljudima i krajevima. Nisam još primijetio da netko nije dobro razumio ono što govorim, osim onih koji različitim spinovima i konstrukcijama izvrću teze i neistinito predstavljaju moje stavove, ali to je njihov problem.

HDZ sada bira samo predsjednika, smatrate li problemom što se ne bira i novo predsjedništvo i Središnji odbor? Činjenica je da će novi predsjednik biti okružen starim vodstvom.

Ja sam pravnik i legalist te stoga poštujem mandat stranačkih kolega koji su nedavno izabrani na općem saboru HDZ-a. Sigurno ću nastojati u rad stranke i u definiranje ključnih reformskih mjera uključiti što više stranačkih stručnjaka koji su specijalizirani za niz resora, a dugo sudjeluju u izradi naših programa. HDZ je najveća hrvatska stranka koja predstavlja presjek našeg društva i okuplja niz članova različitih profila i profesija. Smatram da HDZ treba osvježiti novim licima iz vlastitih redova, a svi zajedno ćemo raditi na provedbi naših političkih i gospodarskih ciljeva za Hrvatsku.

HDZ priprema i izmjene Statuta kojim se želi ojačati stranačka tijela, a umanjiti autonomiju šefa stranke. Kako to komentirate?

Statut HDZ-a više je puta bio parcijalno mijenjan zbog čega nije dovoljno koherentan. Stoga držim da je stranci potreban novi Statut. Budite uvjereni da ću se i sam, postanem li predsjednik HDZ-a, zalagati za demokratizaciju stranke te veću transparentnost i učinkovitost rada svih stranačkih tijela. Mijenjanje Statuta prije parlamentarnih izbora sigurno nije prioritet stranke, već to mora biti konsolidacija i priprema za izlazak na nove parlamentarne izbore.

Postanete li predsjednik HDZ-a, hoćete li u stranku ponovno pozvati Jadranku Kosor kojoj ste bili kandidat za zamjenika na izborima u HDZ-u prije četiri godine? Ili možda Dragu Prgometa? Posljednjih se dana u HDZ-u, naime, čuje da je “aorist” obračunavanje s bivšim predsjednicima/zamjenicima. 

Meni je bilo izuzetno korisno iskustvo sudjelovati u unutarstranačkim izborima 2012. godine, na kojima sam kao kandidat za zamjenika predsjednika stranke dobio potporu 581 izaslanika. Nikad se nisam obračunavao s bivšim predsjednicima ili zamjenicima ili bilo kojim članom stranke da bih sada mijenjao svoja stajališta.