'Angažirali smo i zaštitare da nam čuvaju smilje od lopova'

Iskrčili su smreku i draču kako bi zapuštene parcele zasadili smiljem, a sad unatoč žezi i zmijama, u njima moraju svakodnevno stražariti, čak i zaštitare zapošljavati misle li išta zaraditi, kaže nam jedan od proizvođača smilja iz okolice Šibenika (podaci u redakciji), čijih 20-ak tisuća sadnica ovih dana u smjenama čuva i bliža i dalja rodbina.

Kaže kako od 15. lipnja, kad je počela berba, dalmatinski kamenjar dnevno obiđe više osoba nego ih je u njemu vidio cijele godine. Stižu organizirano s kombijima iz unutrašnjosti i za tren “obrste” nevelika i nečuvana polja. Na sreću, nije bilo većih sukoba ili pucnjave kao na Pagu, no očito je da do 15. kolovoza, kada službeno završava sezona branja, ni on ni drugi proizvođači neće mirno spavati.

Tri godine do punog cvata

– A potražnja za tim aromatičnim biljem, koje traži mediteransko podneblje i vapnenac, a sve ga je više i u trajnim nasadima, golema je. Stranci za ulje od njega, kad je u pitanju ekološko, hrvatsko, čekaju u redu – kaže nam Milivoj Macura, koji je lani u Macurama u šibenskom zaleđu otvorio suvremeni pogon za preradu smilja vrijedan 2,5 milijuna kuna. I kad bismo sve zapuštene poljoprivredne površine u Hrvatskoj zasadili smiljem, koje za tri godine doseže puni cvat i garantira sigurne prihode – a ne traži ni približno pažnje koliko masline i vinova loza – ne bismo pokrili potražnju za tim tekućim zlatom, koje se trenutačno u svijetu plaća oko 1700 do 1800 eura za kilogram, priča Macura.

Preradit će 400 tona biljke

Jako je važno da se bere u pravom trenutku pa se, šali se Macura, njegova supruga stalno svađa s beračima koji ga, kako bi brže zaradili, beru prerano. Imaju, tvrdi, jako dobru suradnju s policijom i paze da oni od kojih otkupljuju imaju valjane dozvole. Nadaju se kako će ove sezone preraditi najmanje 300 do 400 tona smilja od 100-tinjak kooperanata diljem Dalmacije, kojima sufinancira i sadnice, a dio i s Macurinih polja u kojima je, priznaje, i sam postavio čuvare zbog “krivoberača”. Po hektaru se ukupno ubere oko 7-8 tona svježih cvjetova iz kojih se muže „iscijediti“ 8 do 12 kilograma ulja.