Radni ručak hrvatskog premijera Tihomira Oreškovića i njemačke kancelarke Angele Merkel jučer u Berlinu trajao je dulje negoli je protokol predviđao i probio termin od sat vremena, no bio je ugodan. Orešković je jučer u Njemačkoj, što je prva “prava” strana destinacija u mandatu, nakon neslužbenog posjeta Sloveniji te summita u Bruxellesu, dobio jasnu podršku Njemačke i za svoju Vladu i za reforme. No kancelarka Merkel postavila je i uvjet: Njemačka je spremna pomoći i povećati investicije u Hrvatskoj, no tek kad se poboljša poduzetnička klima. Ukratko: Uz vas smo, ali treba napraviti domaću zadaću.
Susret dvoje znanstvenika – Oreškovića koji je kemiju zamijenio biznisom i Merkel koja je kemijsku fiziku zamijenila politikom – uključivao je, neizbježno, razgovor o imigrantskoj krizi, no usprkos tomu puno je vremena potrošeno na gospodarstvo. Orešković je naglasio da je njegova Vlada reformska te da će “smanjiti dug, povećati BDP i ispuniti kriterije iz Maastrichta”, na što je Angela Merkel reagirala vrlo otvoreno.
Partnerska retorika
– Premijer Orešković mi je predstavio agendu koja uključuje smanjenje deficita te investicije. Potpuno podupirem reformske poteze nove hrvatske Vlade koji bi trebali pridonijeti jačanju hrvatskog gospodarstva. Što su transparentniji politički i gospodarski uvjeti, to su veće šanse za investicije i to je bio jedan od najvažnijih detalja našeg razgovora – kazala je Merkel.
Nije novost da strane, a i njemačke investitore, muče ulaganja u Hrvatsku, no čini se da je ovaj put Merkel spremna učiniti nešto konkretno. Najavila je da će 15. ožujka hrvatsko-njemačka radna skupina raspravljati o mogućnostima investiranja u hrvatsko gospodarstvo, a da su ministri vanjskih poslova već dogovorili ponovno oživljavanje Njemačko-hrvatskog foruma. Iz jučerašnje partnerske retorike da se zaključiti da su odnosi s Njemačkom, koji su godinama stagnirali ili bili održavani na simboličkoj razini kroz sliku Njemačke s početka 1990-ih godina, s iznimkom njemačke snažne podrške u samoj završnici pregovora s EU, a koji su bilo vrlo grubo narušeni manevrom tadašnje hrvatske Vlade da uoči ulaska u EU donese tzv. lex Perković, sada politički izglancani. Naravno da je tomu pomoglo što je u Hrvatskoj na vlasti koalicija predvođena HDZ-om, sestrinskom strankom Merkelove CSU u obitelji europskih pučana, ali ne treba ni zanemariti jake veze hrvatskog ministra vanjskih poslova Mire Kovača i Njemačke.
Kritika zbog minisummita
Nesumnjivo je da je Njemačka, uz gospodarstvo, jučer željela čuti od Hrvatske stavove o imigrantima. Angela Merkel nije se ustručavala iznijeti kritiku na države koje traže pojedinačna rješenja, što je aluzija na minisummit u Beču, na koji nije bila pozvana Grčka, ali i na odlučnost da se spasi Grčka, sada – kad države na tzv balkanskoj ruti zatvaraju granice – gotovo pregažena imigrantima. Merkel je ošinula i one koji traže da se osigura granica između Grčke i Makedonije, što ostavlja Grčku u bezizglednoj poziciji. Pomoć Makedoniji slovenska je inicijativa u kojoj sudjeluje i Hrvatska koja je u tu državu poslala svoje policajce.
– Moramo ponovo uspostaviti Schengen. Izbjeglice nemaju pravo birati u kojoj će zemlji tražiti azil te moramo provesti plan za njihovo razmještanje po državama EU. Kvote postoje – naglasila je. Hrvatski premijer je pak izbjegao odgovor na pitanje hoće li sljedeći tjedan na summitu u Bruxellesu podržati Njemačku u tim zahtjevima kazavši da Hrvatska surađuje sa susjedima i “prati situaciju jer se dinamika mijenja” te istaknuo kako zasad posao zaštite granice obavlja policija, no da će – bude li potrebno – to činiti vojska.
>> Orešković: Hrvatska i Njemačka su partneri. Merkel: Podržavam politiku reformi nove hrvatske Vlade
>> Sad je vrijeme da Hrvatska jasno kaže što želi od Njemačke i EU
Gospođa Merkel je diplomirala fiziku a doktorirala kvantnu kemiju (kemiju), naslov doktorata je: Untersuchung des Mechanismus von Zerfallsreaktionen mit einfachem Bindungsbruch und Berechnung ihrer Geschwindigkeitskonstanten auf der Grundlage quantenchemischer und statistischer Methoden. Prvi muž bio je fizičar drugi kemičar. Pogrešna tumačenja javljaju se jer je radila na instituciji koja se bavila i fizikalnom kemijom što se nalazilo i u nazivu institucije, ali treba razlikovati osnovni studij i stečenu stručnu diplomu od kasnijeg znanstvenog područja rada i doktorata i ne miješati s nazivom institucije gdje je radila. U Njemačkoj radovi ove fizičarke po obrazovanju klasificirani su uglavnom u širem području kemije u kojem je istraživala.