Ako Hillary Clinton u studenom bude izabrana za predsjednicu Amerike, to će biti prekretnica u svjetskoj politici. Naime, iako trenutačno čak 11 žena obnaša funkciju predsjednice neke države, nikada se do sada nije dogodilo da na čelu najmoćnije svjetske sile bude žena.
A Hillary, koja je prema Gallupovu istraživanju više od 20 godina miljenica Amerikanaca, ima sve šanse da to i postane. Punu potporu Hillary ovih je dana pružila Michelle Obama koja je svojim govorom na konvenciji demokrata u Philadelphiji zadivila svijet. Govor, u kojem je prva dama Amerike između ostaloga rekla kako je upravo zbog Hillary i njezinim kćerima, kao i svoj drugoj američkoj djeci, danas potpuno prihvatljiva činjenica da žena može biti predsjednica SAD-a, zahvaljujući društvenim mrežama u svega je nekoliko sati pregledan više milijuna puta.
Ugledni časopis Forbes godinama objavljuje listu 100 najmoćnijih žena svijeta, a na njoj već šestu godinu zaredom prvo mjesto zauzima njemačka kancelarka Angela Merkel. Ako postoji ijedan vođa koji je u stanju prkositi egzistencijalnim ekonomskim i političkim izazovima Europske unije, to je svakako Merkel koju s trona najmoćnije žene svijeta nije uspjela skinuti ni izbjeglička kriza.
Iako su mnogi u odluci Njemačke da ponudi bolji život više od milijunu imigranata iz Sirije i drugih muslimanskih zemalja vidjeli skori kraj Angele Merkel, ona je i dalje uživa popularnost o kojoj većina europskih lidera može samo sanjati. U prilog joj idu i brojke. Njemački je državni proračun u prošloj godini zabilježio rekordni višak od 12,1 milijardu eura pa postoje dobre šanse da Merkel u jesen 2017. izbori još jedan mandat.
Visoko 12. mjesto na Forbesovoj listi najutjecajnijih žena svijeta ove je godine zauzela Park Geun-hye, predsjednica Južne Koreje, poznatija kao kći bivšeg predsjednika Parka Chung-heeja. Ona se u kampanji predstavljala kao “nesebična kći Koreje” koja se nikada nije udala, po zanimanju je inženjerka elektrotehnike, a prije no što je postala predsjednica, odslužila je pet mandata u parlamentu.
Iako se očekivalo da će žena na čelu države u kojoj je seksizam izrazito izražen donijeti napredak, njezini kritičari tvrde da nije unijela nikakve pomake. Dapače, tvrdi se da je za njezina mandata gospodarstvo oslabjelo, izvoz je pao, a dug kućanstava porastao.
Slijedi je novoizabrana predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen, koja je do izbora bila čelnica Demokratske napredne stranke koja se zalaže za neovisnost od Kine. Oni koji je poznaju tvrde da je fleksibilna i praktična i da ima dobre pregovaračke sposobnosti koje će joj itekako trebati budući da se odmah našla na meti kineskih novinara.
Čileanska predsjednica Michelle Bachelet i dalje vlada jednom od najprosperitetnijih zemalja Južne Amerike. Ovo joj je drugi mandat (prvi je put Čileom predsjedala od 2006. do 2010.). U kampanji je obećala provesti da će 50 reformi, a većinu je provela već u prvih 100 dana. Popularnost joj je poljuljala afera u koju je uključen njezin sin Sebastian Davalos koji je optužen da je iskoristio svoj utjecaj i sredio kredit supruzi koja je optužena i za utaju poreza.
Visoko 19. mjesto na Forbesovoj listi zauzima talijanska političarka Federica Mogherini koja je nedavno bila uključena u rješavanje „najdramatičnije krize našeg vremena“ u Siriji i Libiji.
Lista najmoćnijih žena svjetske politike nezamisliva je bez 90-godišnje kraljice Elizabeta II., koja je u rujnu prošle godine postala najduže vladajući monarh u više od 1200 godina dugoj britanskoj povijesti.Na Forbesovoj listi najutjecajnijih žena u 2016. visoko 46. mjesto zauzima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Tu su i Bidya Devi Bhandari, predsjednica Nepala, Dalia Grybauskaite, predsjednica Litve koju nazivaju željeznom lady Baltika, liberijska predsjednica Ellen Johnson-Sirleaf, Ameenah Gurib-Fakim, predsjednica Mauricijusa, te Peng Liyuan, kineska prva dama koja dolazi iz šoubiznisa.
Prema izboru časopisa Time, na listi najutjecajnijih žena svijeta nalaze se i izraelska političarka Golda Meir, Indira Ghandi, bivša indijska premijerka i jedna od vodećih lidera u pokretu nesvrstanih, zatim Benazir Bhutto, prva premijerka Pakistana, smrtno stradala 2007. u samoubilačkom bombaškom napadu, Eleanor Roosevelt, američka socijalna aktivistica i supruga nekadašnjeg predsjednika SAD-a Franklina Roosevelta, te Margaret Thatcher, prva premijerka u povijesti Velike Britanije. Željezna Lady, kako su je zvali, danas je simbol najvećeg političkog uspjeha i priznanja koje je jedna žena zaslužila.
Evita Peron, žena argentinskog predsjednika Juana Dominga Perona i prva dama Argentine od 1946. do smrti 1952., bila je ljubimica argentinskog naroda i među najpopularnijim političkim vođama u povijesti. Aktivno je sudjelovala u kampanjama , zagovarala je prava siromašnijih i slabijih, ali se uvijek zdušno borila i za jednaka prava žena i muškaraca.
Miljenice javnosti bile su i Jackie Kennedy s kojom danas nerijetko uspoređuju Michelle Obama te tragično preminula princeza Diana koju mnogi Britanci do danas nisu zaboravili. Zbog njezina humanitarnog rada Dianu su prozvali „kraljicom srca“.
Najkorumpiranija osoba na americkoj politickoj sceni.