'Najizgledniji je scenarij: Bandić izlazi i ostaje na čelu Zagreba'

Podnese li pritvoreni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ostavku i isprovocira izvanredne izbore, HNS-ova kandidatkinja za gradonačelnicu hrvatskoga glavnoga grada bit će ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.

Kad ste donijeli odluku da ćete u bitku za Zagreb?

U prosincu 2013. preuzela sam vodstvo zagrebačke organizacije HNS-a s idejom da je pokušamo strukturirati tako da za četiri godine, dakle do redovnih lokalnih izbora 2017., budemo respektabilna snaga, da možemo samostalno izaći na izbore ili da eventualno možemo biti nekome drugome respektabilan partner. Načinili smo plan rada za četiri godine i predstavili javnosti svoj politički program za Zagreb. Dali smo ga na uvid svim građanima Zagreba i čekamo prijedloge i mišljenja. Prije toga smo obavili široku raspravu unutar stranke i smatram da je to dobar temelj za ozbiljan rad u gradu.

Sam govorio, a sad se čudi

Hoće li prijevremenih izbora za gradonačelnika Zagreba uopće biti?

Nisam sigurna. Situacija u kojoj je gospodin Milan Bandić s ljudske strane uopće nije jednostavna – uđete u sudnicu i iz nje ne izađete van. Bandiću je politika njegov životni odabir i u času kad mu to uzmete, uzeli ste mu sve. Ja sam arhitektica i bilo bi mi strašno da mi netko zabrani raditi ono što želim, ono za što sam se školovala i ono što bih opet izabrala za životni poziv. Kad me pitate hoće li biti prijevremenih izbora, čini mi se da je najizgledniji scenarij da će u četvrtak gospodina Bandića pustiti iz pritvora i da će on i dalje biti gradonačelnik. No, ni na koji način ne želim prejudicirati sudske odluke, da ne spominjem onu – pustimo institucije da rade svoj posao.

Smatrate li da bi se sve što se Bandiću događa na sudu i u istrazi događalo i nekom takozvanom običnom građaninu ili je njegova situacija specifična?

Otkako je Bandić gradonačelnik Zagreba događaju se stvari koje, po onome kako ja vidim ulogu gradonačelnika, nisu ni uobičajene ni prihvatljive. Uvijek su uz njega bile vezane afere, niz kaznenih prijava, a sad je očito došlo vrijeme da se podvuče crta i da se vidi što je sa svim tim. Sjetimo se što je bilo prije četiri, pet, šest, sedam godina s prodajom zemljišta, cijelo vrijeme se to vuklo po medijima. Uostalom, Bandić je sam o tome govorio, rekao je da ima toliko i toliko kaznenih prijava, da bi se sad kad je netko očito odlučio podvući crtu, odjedanput to pretvorilo u nešto drugo, u neku priču o političkom progonu. Pa nije to ništa drugo, to je to što je bilo sve ove godine.

Bandićevi ljudi pokrenuli su inicijativu "Stop političkim hapšenjima". Što mislite o tome?

Ja to ne doživljavam kao političko hapšenje. Netko je samo u jednom času rekao: Stop! I to je njihova legitimna politička borba..., no moram reći da mi je to teško razumljivo. Način na koji ja živim i radim dijametralno je suprotan onome kako živi i djeluje Milan Bandić i njegovi suradnici. I na poslu ministrice i na mjestu predsjednice gradskog HNS-a, ono za što se ja zalažem i što mi je temelj svega su jasni kriteriji i krajnja transparentnost.

Vesna Pusić kaže da se iduće godine neće ponovno kandidirati za šeficu HNS-a, vidite li se kao njezina nasljednica?

Ne, ne vidim se na mjestu čelnika stranke. Vidim se, kao i dosad, u užem vodstvu stranke. Nakon gospođe Pusić treba doći netko drukčiji, netko tko će dalje razvijati HNS.

Kakva bi to osoba trebala biti, i vidite li već sada nekoga tko bi mogao naslijediti Vesnu Pusić?

Teško mi je reći tko točno, ali sigurno netko od mlađih, oko 40 godina, neko novo lice na našoj političkoj sceni. I ja želim da se iza mene u gradskoj organizaciji profiliraju mladi ljudi od 30 do 40 godina koji će doći na čelo umjesto mene, to je budućnost. Dakle, ne trebamo tražiti novu Vesnu Pusić ili novog Radimira Čačića koji je također dugo bio predsjednik stranke, trebamo tražiti nekoga tko promišlja drukčije od njih i donosi neku novu energiju.

Može li Milanovićeva vlada dobiti od građana još jedan mandat?

Vlada bi trebala dobiti još jedan mandat. Kad vam netko u startu kaže da je netko loš, uvijek imate tu predrasudu. O ovoj vladi se kontinuirano govori: loša je, loša, loša... i nakon što 26 puta netko kaže da je Vlada loša, 27. put više nitko nema dileme. Međutim, ova vlada ima zaista, to je moje duboko uvjerenje, niz dobrih projekata i mislim da bi trebala učiniti sve da dobije još jedan mandat od četiri godine. Kad bih ja dobila još jedan ministarski mandat, točno znam što bih napravila. Cilj bi mi bilo ujedinjenje katastra i gruntovnice da to bude zajedničko tijelo, a da se to dobro odradi treba dvije godine. Druga stvar je novi državni prostorni plan, da se točno vidi razvojni plan Republike Hrvatske do 2030. godine. Mi strategiju pripremamo i ona će do kraja ove godine biti gotova, ali moramo znati gdje će biti Hrvatska 2030. godine. Meni bi to bio fokus djelovanja.

O legalizaciji bespravne gradnje više se ne govori, do kuda je proces došao i kad će biti dovršen?

Ja razmišljam matematičarski i inženjerski. Kad smo preuzeli Ministarstvo, napravili smo kratkoročni, srednjoročni i dugoročni plan. Meni je kratkoročni plan bila legalizacija, da što više građana podnese zahtjeve za legalizaciju, da se to brzo riješi i da se novac dobiven od legalizacije kvalitetno upotrijebi. Prvi plan je ispunjen, drugi plan ide neočekivano dobro, u cijeloj Hrvatskoj imamo već 260 tisuća pravomoćnih rješenja o legalizaciji, stvarno riješenih 350 tisuća zahtjeva i to ni u najoptimističnijoj varijanti nisam očekivala. Dio novca od legalizacije koji su prihod državnog proračuna država koristi za obnovu županjske Posavine, a sad ćemo vidjeti kako to koriste općine i gradovi. Trideset posto novca od legalizacije ide općinama i gradovima, dobili su poprilično novca, a mene zanima kako oni to koriste, jer krajnji je smisao legalizacije puno veći.

Obnova Gunje do rujna

Kad će proces legalizacije biti dovršen?

Do kraja 2015. svi će predmeti biti riješeni, a za 2016. će ostati samo problematični slučajevi.

Često ste u Gunji, a dio novca od legalizacije koji je trebao biti potrošen za urbanu sanaciju preusmjeren je za obnovu u poplavi stradalih mjesta. Koliko je država dosad investirala u obnovu i kada će i posljednja kuća biti obnovljena?

Do kraja rujna bit će obnovljene sve kuće koje su ušle u plan obnove. U rujnu naša priča u Gunji bit će gotova, a sanirat ćemo i prometnice i drugu infrastrukturu koju smo eventualno u obnovi oštetili. S time što to ne znači da će sve što je u Gunji poplavom bilo devastirano biti i obnovljeno. Mi ne obnavljamo ljudima drugu, treću ili četvrtu kuću. Ne obnavljamo kuće ljudima koji žive u Zagrebu ili izvan zemlje. Cijeli je program napravljen tako da obnovimo kuće da se ljudi mogu vratiti i raditi. To je smisao.

Koliko ljudi još živi u kontejnerima?

Bila sam u srijedu u Gunji i pokazalo se da ima slučajeva da ljudi i dalje žive u kontejnerima iako su im kuće obnovljene. Međutim, nama su najveći problem 54 obitelji koje žive u kontejnerima, a nisu imali ništa, nisu živjeli u vlastitim kućama ili su strani državljani koje je poplava tu zatekla da žive i rade s radnim dozvolama. Njihove slučajeve riješit ćemo tako što ćemo im ponuditi najam u kućama u vlasništvu države koje ćemo također obnoviti. Mogućnost da se s općinom dogovore o nekom simbolično iznosu najamnine. Uz uvjet da su naši državljani.

Koji projekt Vlade, mimo vašeg resora, smatrate najuspješnijim?

Postoje dva projekta Vlade koji su iznimno uspješni – fiskalizacija i "Garancija za mlade", program zapošljavanja mladih. To je vrlo važno jer se mladim ljudima koji završe školu ili fakultet osigurava prilika za rad. Treba vidjeti što smo mi u Vladi napravili, a jesmo puno i Hrvatska je za našeg mandata učinila veliki korak naprijed.

Kako vidite budućnost građevinskog sektora?

Budućnost hrvatskog graditeljstva više nije u velikim kilometrima autocesta jer toga više neće biti, nije u gradnji brojnih novih stanova, ali zato jest u energetskoj učinkovitosti, urbanim transformacijama i urbanim sanacijama. Naše se građevinske tvrtke moraju preorijentirati na nove poslove. I na tragu toga trenutačno u javnoj raspravi imamo dva zakona – o djelatnostima i o komorama gdje smo liberalizirali domaće tržište. U početku našim građevinskim tvrtkama nije bila atraktivna energetska obnova javnih zgrada, ali sada edukacijom naše tvrtke trebaju shvatiti da je to dobar posao i da će uspjeti oni koji prije krenu tim smjerom. Osim toga, donijeli smo i programe energetske obnove obiteljskih, višestambenih i komercijalnih zgrada i posla će, sigurna sam, biti sve više. 

>> Mrak Taritaš: Vlada je pokazala da sluša što građani misle