Anketa: Mesić opet najpozitivniji, Sanader najnegativniji

Koliko god da je razljutio branitelje prijedlogom da im se radi štednje ukine pravo na pogreb uz vojne počasti, Mesić je na kraju prošlog mjeseca opet bio najpopularniji hrvatski političar.

Sanadera stajao Faber
U listopadu mu je prvo mjesto bio oduzeo šef SDP-a Zoran Milanović, ali u studenome Mesić opet zauzima vodeće mjesto rang-liste najpozitivnijih političara, dok je Sanader istodobno na vrhu liste najvećih negativaca.

Ako se gafovi računaju, što se iz Mesićeva rejtinga baš i ne vidi, Sanaderu se osvetio napad na netom postavljenog ravnatelja policije Fabera. Smjena na čelu MUP-a i policije bila je dobro primljena u javnosti pa bi javna kritika Fabera bila promašena čak i da je imala više opravdanja.

No, osim što potvrđuju staro pravilo da se predsjednika države i premijera ne mjeri istim metrom, rezultati Večernjakove ankete za studeni upozoravaju na rastuće nezadovoljstvo javnosti radom državnih institucija i kvalitetom državnoga vodstva. I Vlada, i premijer, i Sabor, i opozicija, svi oni dobivaju vrlo nisku ocjenu za svoj rad, nižu nego mjesec dana ranije, a u tome nije iznimka ni predsjednik Mesić.

Razloge tih slabih ocjena objašnjava nekoliko činjenica. Nezadovoljstvo Vladom i premijerom poraslo je otkako su poskupjeli hrana, komunalija i još štošta što utječe na osobni standard. Javnost ta poskupljenja ne doživljava kao posljedicu krize u svijetu i neodmjerenosti domaćih poduzetnika, nego krivce traži u vlasti.

Vlast je, pak, i bez toga u lošoj polaznoj poziciji zbog dviju okolnosti. Prvo, povjerenje u državne institucije u Hrvatskoj tradicionalno je vrlo nisko, i drugo, vlada koja osvoji drugi mandat uvijek se promatra kritičnije nego netko tko prvi put dolazi na vlast.

Stav prema krizi
Treći element niskih ocjena, prije svega onih premijeru i Vladi, način je na koji su se postavili prema budućoj gospodarskoj krizi. Odgovori Vlade još se ne znaju, što je razumljivo s obzirom na to da je još vrlo teško sagledati razmjere krize. No, javnosti to može djelovati kao kolebanje i nesnalaženje.

Tamo, pak, gdje je Vlada pokazala inicijativnost, kao na primjer u reformi zdravstva, brodogradnji i proračunskoj štednji, teško je zaraditi popularnost. Pogotovo ako se javnosti argumentirano i strpljivo ne objašnjava zašto su reforme nužne i kakve bi bile posljedice ako izostanu.