Hrvatska zajednica u SAD-u na koljenima je! Hrvatska štedno-kreditna zadruga u Eastlakeu, nedaleko od Clevelanda, poprište je najveće kreditne prijevare u povijesti SAD-a, a ukupno je od ulagača pokradeno oko 70 milijuna dolara, koje je direktor te institucije, američki Hrvat Anthony Raguz “posuđivao” svojim prijateljima iz kriminalnog miljea znajući da novac nikada neće biti vraćen. Za tu je uslugu, procjenjuje se, primio oko milijun dolara, ali je u opasnost doveo egzistenciju i budućnost oko 50.000 Hrvata koji žive diljem američke savezne države Ohio.
Vjerovalo se na riječ
Hrvatska kreditno-šteditna zadruga osnovana je nakon Drugog svjetskog rata kada su župljani hrvatske crkve u Eastlakeu skupili novac i počeli ga međusobno posuđivati uz male kamate. Ta je institucija bila u svakome trenutku otvorena doseljenicima iz Hrvatske i malo je vjerojatno da bi hrvatska kolonija u SAD-u bila toliko brojna da na raspolaganju nisu imali prijateljsku “banku” u kojoj su dokumente dobivali na hrvatskom jeziku, a gdje se kao jamstvo vraćanja kredita vjerovalo na riječ.
– Nemoguće je opisati koliko je štedionica bila važna za hrvatske doseljenike u posljednjih pedesetak godina. Tko god je nešto trebao, kupiti automobil ili pokrenuti posao, otišao bi u zadrugu, izložio ideju i dobio novac. I nikad nije bilo problema – kaže Branka Malinar, američka Hrvatica koja vodi muzej u Eastlakeu. Ulagači su mahom bili Hrvati, a ta je institucija radila iz godine u godinu sve bolje, pa je donedavno njezin temeljni kapital iznosio 238 milijuna dolara. A onda je na čelo štedionice došao Raguz.
Slatkorječiv i komunikativan, Raguz je sklopio dobra poznanstva s većinom Hrvata u Ohiju prikazujući se kao čovjek spreman pomoći svome sunarodnjaku u svakome trenutku.
– Nije bilo onoga što Tony nije mogao učiniti. Ako vam je trebao novac, Tony bi ga stvorio, ako ste se tek doselili u Cleveland, Raguz bi vam brzo isposlovao kreditnu karticu Visa s hrvatskom zastavom na njoj – kaže John Didovic, vlasnik restorana Dubrovnik Garden u Eastlakeu.
Okupljali se u kafiću
Međutim, nitko od Hrvata nije znao da je Raguz dobar ne samo s njima nego i s kriminalcima albanskog i bosansko-hercegovačkog podrijetla koji su se okupljali u lokalnom kafiću. Davao je kredite bez ikakva osiguranja Kolji Nikolovskom, Makedoncu iz Skopja, koji se bavio švercom droge i oružja. Nikolovski novac nije vraćao, a dio je davao Raguzu. Ukupno je na taj način isplaćeno 70 milijuna dolara. Kada je prijevara otkrivena, zadruga je bankrotirala, a strah da će izgubiti svoje uloge uhvatio je Hrvate u Ohiju.
– Gotovo je. Povjerenje je izgubljeno, ako ne možemo vjerovati našima, kome možemo vjerovati – kaže Tony Kardum, američki Hrvat iz Eastlakea.
Zar nije i mesic imao financijske poslove sa albancima?