Ja bih se bojao na vašem mjestu!

Umjesto nagodbenog vijeća tražbine će u predstečajnim nagodbama ubuduće utvrđivati sud u strogo propisanim rokovima, najavio je danas ministar financija Slavko Linić skorašnje izmjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koje je već pripremilo Ministarstvo pravosuđa na sjednici Antikorupcijskog vijeća pod nazivom "Koruptogenost i zlouporabljivost pravnog uređenja instituta predstečajne nagodbe".

Rezime sjednice koja je trajala gotovo četiri sata i na kojoj su se za govornicom izmjenjivali profesori i političari jest da institut predstečajne nagodbe treba zadržati, no da zakon treba i promijeniti i doraditi kako bi se riješio niz problema koje ima postojeće rješenje. Ministar Linić objasnio je da je u godinu dana obrađeno više od 6100 predmeta predstečajnih nagodbi, od čega je država pozitivno riješila njih 1560, a 3280 ih je otišlo u stečaj odlukom svih vjerovnika kojima nisu bili prihvatljivi podneseni stečajni planovi. U svim riješenim postupcima država je otpisala svega 13 posto svojih potraživanja, oko 30 posto su otpisale banke, a ostalo dobavljači, objasnio je ministar financija.

"Nema propisa koji se ne može zloupotrijebiti"

Predsjednik vijeća Vladimir Šeks objasnio je da su glavni autori ove sjednice mediji koji su posljednjih pola godine otvorili temu potencijalnog koruptivnog ponašanja koje ovaj zakon omogućava te je zbog toga bilo potrebno da i vijeće raspravi tu temu. Akademik Jakša Barbić, poznatiji kao "otac" Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća u Hrvatskoj, založio se da se institut predstečajne nagodbe zadrži, ali i izmijeni.

– Nema propisa koji se ne može zloupotrijebiti, pitanje je samo jesu li vrata za to šire i manje otvorena – kazao je Barbić. Upozorio je na niz problema koje on vidi u trenutačno postavljenim propisima, a kao jedan od njih izdvaja i priznavanje lažnih tražbina kojima dužnik može oštetiti stvarne vjerovnike.

"Zakonom treba propisati strogu dokumentaciju i čvrste rokove"

– Čuo sam da već postoje stručni specijalizirani timovi za sklapanje takvih dogovora. Zakonom treba propisati strogu dokumentaciju i čvrste rokove za utvrđivanje tražbina – naglasio je Barbić te dodao i kako bi sudužnicima i solidarnim jamcima trebalo onemogućiti pravo glasa. Problem vidi i u otpisanom poreznom dugu jer strahuje da bi Europska komisija to mogla shvatiti kao državnu potporu te i u mogućnosti da vjerovnik u predstečajnoj nagodbi stekne prevladavajući udio, a da ne objavi obvezujuću ponudu za male dioničare.

Profesorica na Pravnom fakultetu Jasnica Garašić rekla je da se predstečajna nagodba nije smjela predvidjeti u sklopu upravnog postupka te kako je pogrešno da postupak predstečajne nagodbe pokreće isključivo dužnik, a vjerovnik nema pravo glasa. Pogrešno je i da dužnik tijekom nagodbe može upravljati imovinom, a da nitko nema kontrolu nad tim, tvrdi Garašić te naglašava da utvrđivanje tražbina ne smije ovisiti samo o dužniku. Zamjera i da su troškovi pokretanja predstečajne nagodbe previsoki.

– Bilo bi dobro da doznamo broj izgubljenih radnih mjesta u malim tvrtkama s obzirom na to da su veliki igrači nametnuli pravila igre malim igračima – rekla je Garašić koja se jedina založila za potpuno ukidanje ovog zakona.

"Ja bih se bojao na vašem mjestu"

Porezni stručnjak Vlado Brkanić upozorio je da ima nekoliko elemenata zakona zbog kojeg bi se pojedini sudionici predstečajnih nagodbi mogli optužiti za koruptivno djelovanje pa su tako ugroženi predstečajni povjerenik, kojeg bi se moglo optužiti da je pogrešno procijenio je li neka dokumentacija u postupku fiktivna, vjerovnik ili pak čelnici ispostave porezne uprave.

– I oni su u opasnosti da ih se optuži za koruptivno djelovanje. Netko može biti okrivljen zašto se nešto nekome otpisalo. To je pitanje tržišnog natjecanja kada se prisilno otpišu tražbine vjerovnika, tada je tržišno natjecanje ugroženo jer nisu svi na tržištu jednaki. I ministar je u opasnosti da netko izmisli "vi ste nekome otpisali potraživanja". Ja bih se bojao na vašem mjestu jer nema jasnih kriterija za otpis dugova – rekao je Brkanić Liniću te zaključio da je ovo neprirodan zakon koji se bavi "teškim bolesnicima i mrtvacima koji teško mogu opstati u gospodarskom smislu".

"Do sada smo gubili 97,8 posto potraživanja"

SDP-ova Vesna Fabijančić Križanić podsjetila je da je ovaj zakon donesen u dva čitanja i jednoglasno prihvaćen od zastupnika koji su bili i ministri pravosuđa, financija, gospodarstva, uprave... Dodala je i da su usvojeni prijedlozi struke, a nada se da će i struka pomoći i najavljenoj doradi zakona.

Njen stranački kolega Peđa Grbin naglasio je da je u razdoblju od 2001. do 2013. godine prijavljeno 11,6 milijardi kuna potraživanja, a u cijelo to vrijeme naplaćeno je svega 1,2 milijarde kuna, odnosno deset posto. Samo u 2012. prijavljeno je 3,5 milijardi kuna potraživanja, a naplaćeno svega 78 milijuna, dakle, 2,23 posto.

– Danas govorimo o problemu otpisa, a do sada smo gubili 97,8 posto potraživanja. Jasno je da zakon ima nedostataka, ali oni se pokušavaju ispraviti. Zakon je donijet na brzinu samo zato što je situacija u kojoj se država nalazila to tako zahtijevala – objasnio je Grbin zaključivši kako ministar Linić radi odličan posao.

"Podrži mi predstečajnu nagodbu, pa ću ti vratiti 3,5 milijuna kuna"

Poduzetnik Branko Roglić podsjetio je sve da su stečajevi trajali godinama i kad bi konačno završili, tvrtke bi propale te je to dokaz da je ovaj zakon potreban. Ipak, brine ga pojava fiktivnih tvrtki među vjerovnicima, a kaže i da treba utvrditi privatnu imovinu vlasnika i menadžmenta, onih koji su isisali novac iz tvrtke dužnika.

– Na primjer, oni izvuku novac, stave na svoje račune, pa traže predstečajnu nagodbu, a imaju vile i jahte. Navest ću osobni primjer, jedan gospodin iz Splita rekao mi je "podrži mi predstečajnu nagodbu, pa ću ti vratiti 3,5 milijuna kuna", a on ima četiri, pet auta, hotel, vile... – upozorio je Roglić kojeg je strah da firme nakon što prođu predstečajnu nagodbu neće preživjeti.

Nema jasnih kriterija

HDZ-ov Frano Matušić rekao je da mu se čini da je ovaj zakon javni poziv na korupciju i neplaćanje dugova te zatražio da izmjene zakona što hitnije dođu u Sabor, a njegova stranačka kolegica Martina Dalić dodala je da u ovome nema mjesta velikim političkim strastima već treba napraviti objektivnu analizu sustava koji imamo te kvalitetan mehanizam reorganizacije poslovanja. Laburistica Nansi Tireli zatražila je da ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama objavi registar u kojem će se vidjeti kome i koliko je otpisano u nagodbama te koliko je dug star. – Sve sumnje koje se javljaju dolaze od činjenice da nema jasnih kriterija pa određeni pojedinci odlučuju kome opraštaju milijune kuna – prigovorila je Tireli.

Ministar Slavko Linić to je demantirao te dodao da postoji zakon, ali i niz pravilnika i odredbi o otpisu dugova prema kojima ministarstvo postupa i u predstečajnim nagodbama. Sugovornicima je objasnio da je ova Vlada, otkada je preuzela vlast, na sve načine pokušavala utjecati na gospodarski rast, no to nije bilo moguće sa 71.900 pravnih osoba s blokadama te 54.300 pravnih osoba blokiranih duže od 360 dana. U deset godina sudovi su riješili tek dva stečajna predmeta – Tisak i Pevec. Zato su nudila tri reprograma dugova, otpisivali su se dugovi poljoprivrednicima te ratnim veteranima, čistio se sustav, odnosno 30 tisuća neaktivnih tvrtki bez imovine i zaposlenih. Sve to nije urodilo plodom, kazao je Linić, pa se išlo na nagodbe. Objasnio je da dužnici ne mogu otvoriti nagodbu jer vjerovnik koji to radi treba platiti konzultante koji trebaju napraviti elaborat s preustrojem, a to je stajalo oko 200 tisuća kuna.

"Povezana društva nemaju pravo glasa u nagodbi"

– Koji će dužnik to platiti kada im je previše bilo i 10 tisuća kuna za pokretanje postupka koje sada moraju platiti – kazao je Linić te dodao da povezana društva nemaju pravo glasa u nagodbi, da ministarstvo financija u svakom slučaju radi provjeru pravne osobnosti dužnika te da su vjerovnici u biti jako zaštićeni ovim zakonom. U nagodbama se vode dugi, teški i neugodni razgovori pa ga zanima tko bi preuzeo sadašnju ulogu ministarstva u njihovom koordiniranju.

– Bavimo se pravim restrukturiranjem tvrtki, a ne otpisom dugova i cilj nam je spasiti radna mjesta – ponovio je Linić te zamolio pravosuđe da ne gubi vrijeme, odnosno da ne odlučuje godinama o stečajnim postupcima. Zato će i zakon ostati na snazi sve dok sudovi ne budu u stanju efikasnije rješavati stečajne postupke, a podsjetio je da neki od njih traju i 15 godina, poput onoga u Gradskoj banci Osijek. Zaključio je da je MMF "zgrožen mogućnošću ukidanja predstečajnih nagodbi".

>>'Konstatacije da su predstečajne nagodbe pljačka stoljeća pretjerane su'

>>Oporba: Predstečajne nagodbe treba što prije popraviti!