Sudac Jean-Claude Antonetti izjavio je danas pred Haaškim sudom da vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj nije naredio iseljavanje Hrvata iz Vojvodine 1992. jer su radikali tada bili u oporbi, ali je poticao progon stanovništva, prenosi B92 i agencija Tanjug. Antonetti je također kazao da Šešelj nije sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu sa Slobodanom Miloševićem.
Haaški je sud u srijedu odbacio Šešljev zahtjev da ga se oslobodi zbog nedostatka dokaza nakon prvog dijela postupka u kojem su tužitelji iznosili dokaze. Suci Frederik Harhoff i Flavia Latanci smatraju da je tužiteljstvo izvelo dovoljno dokaza za svih devet točaka optužnice za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993.
Sudac Antonetti nije se složio s njima i u svome izdvojenom mišljenju ocijenio je da Šešelj 1992. godine, kada se dogodilo iseljavanje Hrvata iz Hrtkovaca, nije imao političku i vojnu vlast i kako nije mogao naređivati, tvrdi B92.
Antonetti je zaključio da bi Šešelja u ovoj fazi postupka oslobodio po šest od devet točaka optužnice, te da bi zadržao ostale tri točke. Prema njima se lidera Srpske radikalne stranke tereti za progon, prisilno premještanje i deportacije nesrpskih civila u Zvorniku, Vukovaru, Nevesinju, širem području Sarajeva i Hrtkovcima, prenosi agencija Beta.
– Ciljevi Miloševića i Šešelja bili su različiti. Milošević je htio sačuvati saveznu državu, Šešelj je htio unitarističku državu sa svim srpskim teritorijima. Između Šešelja i Miloševića postojale su ideološke razlike. S Miloševićem se upoznao tek u travnju 1992. nakon stvaranja zločinačkog pothvata u kolovozu 1991. kako navodi tužiteljstvo – kazao je sudac Antonetti.
Dodao je da Šešelj čak nije ni poznavao neke osobe s popisa udruženih u zločinački pothvat, poput Frenkija Simatovića. Istodobno, drugo sudsko vijeće odbilo je pustiti na slobodu Simatovića, bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije službe Državne sigurnosti Srbije.
On je, kao i Šešelj, prema pravilu 98.bis tražio puštanje na slobodu zbog nedostatka dokaza nakon tužiteljskog dijela postupka. Simatović je s Jovicom Stanišićem, bivšim šefom srbijanske službe sigurnosti, optužen za zločine u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. Optuženi su i za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu s Miloševićem, Kadijevićem, Adžićem, Mladićem, Babićem, Šešeljem i drugima.
Obrazlažući odluku u slučaju Simatoviću, sudac Alphons Orie kazao je da postoji dovoljno dokaza koji podupiru tvrdnju o postojanju udruženog zločinačkog pothvata s ciljem uklanjanja nesrpskog stanovništva iz Hrvatske i BiH, na čijem je čelu bio Slobodan Milošević.
Sudac Orie nije rekao ništa novo. Postojanje udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem već je ranije potvrđeno u haaškim presudama Milanu Martiću i Milanu Babiću.
ante ćuti ,neko će te čuti pa ni sud mu nije dokazao te tvoje gluposti nije šeki nikog ubijo,on samo previše laje