Antun Kovačev uskoro će proslaviti 20. obljetnicu na čelu Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Za Večernji list govori o izvozu, položaju gospodarstva i ulozi HBOR–a u izlasku iz krize.
Što će biti osnovna tema konferencije hrvatskih izvoznika i HBOR-a?
– To je već 12. HBOR–ova konferencija o poticanju izvoza. Pratimo izvoznike od početka pregovora s potencijalnim kupcem proizvoda do zaključenja ugovora i izvoza. Konferencija će se baviti temama vezanima uz nove prilike koje nudi EU te nastojati odgovoriti na pitanje ima li novih proizvoda koji će potaknuti izvoz. Važna tema bit će i pokretanje investicija namijenjenih izvozu. Naša konferencija svake godine pruža priliku da od izvoznika izravno čujemo o problemima kako bismo im mogli olakšati poslovanje. U prvih sedam mjeseci ove godine izvoznicima je odobreno 2,9 milijardi kuna kredita i osigurano je više od 900 milijuna kuna poslova u inozemstvu. U sklopu drugih kreditnih programa također potičemo izvoz, poput programa uvođenja novih proizvoda, proširenja poslovanja, a naročito je bitan program Pronalasci jer bez novih proizvoda nema ni povećanja BDP-a ni znatnijeg otvaranja novih radnih mjesta.
Ulaskom u EU donekle su se zatvorila tržišta CEFTA-e. Jesu li riješeni problemi naših izvoznika?
– Vlada je mnogo napravila u pregovorima sa zemljama članicama CEFTA-e, naročito sa Srbijom i BiH, a značajni izvoznici na ta tržišta i sami su se prilagodili tako da su dio proizvodnje organizirali u tim država. Izvoznici su najsposobniji i najbolji gospodarstvenici i oni su se već prije dvije godine pripremali za taj svojevrstan udar.
Zemlje BRICS-a drže se velikim potencijalom. Koriste li ga naše tvrtke?
– Kina, Indija i Brazil su daleko. Šteta je što tržišta Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza nismo održali u 90-ima. Posljednjih pet, šest godina mijenja se pristup i dosta je hrvatskih tvrtki na ruskom tržištu. Moram neskromno kazati da se to radi uz pomoć HBOR-a koji je osiguravao izvoz na rusko tržište i kada je ono bilo u kategoriji sedam koja se inače ne osigurava. Ako je riječ o dobrim izvoznicima i dobrim kupcima, osiguravamo i potičemo izvoz i u Bjelorusiju, koja je još uvijek u kategoriji sedam.
Što je s arapskim zemljama koje su bile tradicionalno tržište, ali su sada politički nestabilne...
– Isplatili smo odštete izvoznicima koji su imali štete u Libiji ili Egiptu te još nekim zemljama, ali i dalje podupiremo izvoz na ta područja. Šteta bi ih bilo napustiti ih jer će se situacija stabilizirati, a tvrtke koje se održe do tada imat će značajnu prednost pred onima koje su otišle.
Pad rejtinga nije utjecao na poziciju HBOR–a?
– Nije! Unatoč rejtingu imali smo jednake uvjete zaduženja kao u prethodnom razdoblju i nije bilo problema u povećanju naših zahtjeva. Europska investicijska banka već je u ovoj godini odobrila 500 milijuna eura novih kredita za hrvatsko gospodarstvo. Upravo zato, unatoč većem broju zahtjeva i odobrenih kredita, nemamo problema s financiranjem projekata. Zahvaljujući dobrim uvjetima lani smo povećali plasmane za 56 posto, a što je još značajnije, kredite za investicije smo udvostručili. Taj je trend nastavljen i u prvih šest mjeseci 2013. kada smo za oko 12 posto povećali plasmane u odnosu na 2012. godinu koja je bila rekordna. Učinci tih trendova ne mogu se vidjeti preko noći, ali će pojačati konkurentnost poduzetništva i povećati proizvodnju i zapošljavanje.
Zašto se to ne vidi u općoj gospodarskoj slici?
– Nije dovoljno ono što radi HBOR kao državna razvojna i izvozna banka. Poslovne banke imaju manju aktivnost nego što je potrebna. Lani je HBOR odobrio gotovo 30 posto svih kredita za nove investicije, a kad se usporede mogućnosti HBOR–a i poslovnih banka, onda je jasno o kolikom je nesrazmjeru riječ. Ako se banke ne aktiviraju jače, neće biti dobro. Mi nastojimo napraviti sve što je moguće pa smo smanjili kamate i produžili rokove otplate te poboljšali uvjete kreditiranja i preuzeli veći rizik, nastojeći na taj način povući poslovne banke na veći angažman. Ide to bolje, ali ne dovoljno.
Poslovne banke opterećene su i činjenicom da je svaki četvrti kredit gospodarstvu u kategoriji loših kredita?
– Istina, ali bez svježeg novca i poticaja investicijskom ciklusu u pitanje dolazi i naplata već odobrenih kredita. Taj se kotač zaustavio i ako ne pokrenemo novi investicijski ciklus, poguramo ulaganje u proširenje proizvodnje i infrastrukturne projekte i poboljšanje organizacije postojeće proizvodnje te ulaganje u nove proizvode, ne možemo očekivati da će se dobro naplatiti odobreni krediti. Ako se financiranje zaustavi, sve staje.
Ima li HBOR problema s nenaplativim kreditima?
– Bili smo strogi u dobrim godinama pa smo u krizi imali zdravu bilancu i mogli značajno pomoći gospodarstvu. Bankarstvo je konzervativan posao i nema mjesta za avanturizam. Oni koji su bili takvi vrlo su brzo udarili u zid.
Krediti za pomoć likvidnosti, tzv. model “A”, bio je dosta avangardan. Ima li tu problema s naplatom?
Zahvaljujući strožem pristupu u prethodnom razdoblju mi smo kroz model “A” mogli preuzeti veći rizik. Da nismo stvorili pričuvu, morali bismo se u krizi zatvoriti i bili bi smetnja boljem razvoju gospodarstva.
Vlada je najavila stotine projekata u rujnu. Može li se to realizirati?
– Vjerujem da može!