- Posrijedi je konačna devastacija prostora, krajnja betonizacija i apartmanizacija nakon koje više neće ostati ni metar obale od Primoštena do Pirovca. Nakon svega neće ništa ostati našoj djeci kojoj oduzimamo budućnost rasprodajući imovinu naših očeva. Ovo je bespovratno uništavanje najvrjednijeg resursa i samoubojstvo Šibenika - oštrim riječima i s gorčinom su danas kritizirali Vlado Kužina, gradski vijećnik iz Šibenskog gradskog foruma, i Goran Grguričin (HSP), predsjednik šibenskog Gradskog vijeća, aktualni Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije.
Prijedlog je naišao na snažno protivljenje među građanima, članovima strukovnih udruga arhitekata, zaštitara prirode i drugih zbog brojnih točaka kojima se planira gradnja apartmanskih naselja, golf igrališta i drugih građevina na jedinim preostalim priobalnim područjima koje zasad nije načela gradnja (poluotok Oštrica, područje oko jezera Soline u Zablaću, Martinska itd.).
Goran Grguričin smatra kako se ovakvim planiranjem u prostoru očito servisira krupni kapital i interesi pojedinaca, pri čemu se ne razmišlja o građanima.
- Katastrofalno je što se za tristo posto namjerava povećati broj kreveta: na čak 47 tisuća, iako je i u ovom trenutku 48 posto postojećih ležaja tijekom godine uglavnom prazno. Ovakvom stopostotnom gradnjom stvorit će se novi gradovi duhovi. Sav teret gradnje takvih naselja pada na građane jer ti gradovi duhovi, turistička naselja koja funkcioniraju dva mjeseca u godini, treba servisirati. To znači da će građani plaćati trostruko skuplju vodu, komunalije i ostale usluge - upozorio je Kužina te pozvao sve šibenske vijećnike i građane da se usprotive Prijedlogu kako ne bi snosili odgovornost za štetu koja će nastati za buduće generacije.
Vijećnici traže hitnu izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća na temu PP-a kako bi se, kažu, nešto učinilo dok još ima vremene, odnosno do 27. siječnja kada ističe rok za podnošenje primjedbi na sporni prijedlog.
- Nevjerojatno je da se pri izradi Prijedloga nije poštivalo mišljenje struke, arhitekata, pa ni Instituta građevinarstva Hrvatske, u kojemu su, primjerice, zabranili gradnju oko jezera Solina u Zablaću, nekadašnjih solana kojima Šibenik može i zahvaliti što je postao grad - zaključuje V. Kužina.