Apel malih trgovaca: Zoranu i Slavku u interesu je da opstanemo

U Hrvatskoj je od kraja 2008. do danas izgubljeno 3829 malih obrtničkih trgovina i 14.000 radnih mjesta, dok cjelokupna brodogradnja danas ima 11.000 zaposlenih.

Neslušanje struke

Samo u prvih 10 mjeseci ove godine zatvorena je 431 trgovina i 1366 radnih mjesta, na što su utjecali i globalni trendovi i uvezena i autohtona kriza, ali i vakuum između potrošnje i proizvodnje, urušavanje dijela domaćih potrošača, rast dijela eksternih troškova, Hitrorez u ladici i neslušanje struke – kazao je na današnjem 8. susretu trgovaca HOK-a predsjednik Ceha trgovine Boris Vukelić, poručivši kako je i njima, a “i Zoranu, Slavku, Ivanu, Mirandu i Gordanu u interesu da mali trgovci i njihovi zaposlenici opstanu i ne postanu brojke 400.001 i dalje“.

Tomu u prilog i te kako idu činjenice kako baš oni zapošljavaju više od 20 posto ljudi u realnom sektoru, a k tome se i samozapošljavaju, pri čemu ne treba zaboraviti da čak 100 tisuća eura košta jedno radno mjesto. Vukelić tvrdi kako mali trgovci zbog svega toga zaslužuju pozitivnu diskriminaciju, kakvu ima i jedna Bavarska, umjesto da ih se ovih dana proglašava i lopovima. U vrijeme kompjutora sve se i o njima i njihovu poslovanju zna, dodaje, te bi bilo dobro da ih država poštedi prekomjernog granatiranja u vrijeme kad kupovna moć pada te i većima i jačima slabije ide, i konačno stvori dobar zakonodavni okvir u kojemu će i mali trgovci dobro poslovati.

Nikakva kupovna moć

Jedan od uzroka situacije u kojoj su se našli oslikava i kupovna moć građana RH od 5085 eura, što je 39,7 % manje od prosjeka EU i gori su od nas još samo Latvija, Rumunjska i Bugarska. Kad se tome dodaju i regionalne razlike, primjerice između Zagreba i Vukovara, jaz je i puno veći, rekao je Vukelić, i jasno je zašto se u nas trenutačno razvija samo jedna vrsta trgovine – otkup zlata. Tako i uz gospodarski rast od 1% treba proći i 100 godina da naša prodavačica sa 2500 dođe na 5000 kuna plaće – rekao je Vukelić.

Predsjednik uprave Konzuma Darko Knez kazao je jučer kako je makroekonomska situacija u Hrvatskoj i regiji izuzetno teška.

– Imamo konkurente čiji je godišnji prihod na razini čitavog BDP-a Hrvatske – istaknuo je Knez, koji i u otvaranju prodavaonica u zemljama u okruženju vidi iskorak, a isto tako i poticaj izvozu. Dobra vijest je, kazao je, što se trendovi u maloprodaji okreću prema malim prodavaonicama i kupac je danas racionalniji, kupuje češće, svježu robu i vodi računa o kvaliteti pa dobro organizirani mali dućani imaju svijetlu budućnost.

- Hrvatska realno ima mogućnost zadržati male trgovce za razliku od zemalja u okruženju. Struktura stanovništva i turizam tome idu u prilog – poručio je Knez.

Na skupu na kojemu je istaknut i problem nelojalne konkurencije, rada na crno te pronalazak modela kvalitetnijeg povezivanja proizvođača i malih trgovaca, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec govorio je i o problemu fiskalizacije blagajne. HOK će tražiti njezinu prolongaciju te pokušati utjecati da bude što povoljnija za obrtnike, 'no ne očekuje puno'.

- Ne prihvaćamo tezu koja se provlači kako smo lopovi. Mi to nismo, zalažemo se za uvođenje reda, ne prozivanje – rekao je.

Prema riječima Mirele Hock, predstavnice Ministarstva poduzetništva i obrta, ove je godine za trgovce izdvojeno 378 milijuna kuna poticaja, a iduće će godine taj iznos biti 730 milijuna kuna. Maksimalni poticaji po subjektu u idućoj će se godini povećati sa 700.000 na čak 1,4 milijuna, a najavljene su i izmjene zakona o obrtu prema kojem će se obrtnici izjednačiti s ostalim subjektima.