Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja. Iz naše bogate arhive, donosimo serijal priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala.
Iako je ljudska vrsta od prvih trenutaka svojeg postojanja dizala glavu i čeznutljivo gledala prema nebu, trebale su proći tisuće godine i nebrojeni broj izuma u međuvremenu da ljudska vrsta krene u osvajanje svemira. I dok arheolozi dan dana pronalaze ljudske stope ostavljene u kamen služeći kao vječni podsjetnik odakle smo, istovremeno možemo se diviti stopama koje su astronauti ostavili na Mjesecu.
Upravo jedna od ključnih godina svemirskog istraživanja je bila 1968. godina kad je Apollo 8 bila prva svemirska letjelica s posadom koja je napustila Zemljinu gravitacijsku sferu utjecaja i prvi ljudski svemirski let koji je stigao do Mjeseca. To nevjerojatno postignuće te godine pratio je Večernji list, a kako je to izgledalo izvukli smo iz naše arhive.
- Danas u prijepodnevnim satima, američki svemirski brod 'Apollo 8' s astronautima Bormanom, Lovellom i Andersom ubrzat će dosad besprijekorni let kroz međuzvjezdani prostor i ući u putanju Mjeseca. U međuvremenu, direktor zapadnonjemačkog svemirskog opservatorija u Bochumu Heiz Kaminski izjavio je da SSSR ima pripremljen svemirski brod s ljudskom posadom koji bi se lansirao u akciju svemirskog spašavanja ako se s Apollom 8 i trojicom američkih astronauta dogodi nešto nepredviđeno - pisalo je na naslovnici Večernjeg lista objavljenoj 24. prosinca 1968 gdje je uz kratki tekstić bila i grafika kako će se odviti putanja leta.
Nema sumnje kako su to bila uzbudljiva vremena za znanost, ali i za politiku kao što se može naslutiti iz ranijih rečenica. Upravo je svemirska utrka između SAD-a i SSSR-a bila ključni okidač za brojna otkrića i tehnološki napredak koji su dugoročno pridonijeli istraživanju svemira i boljem razumijevanju istog, jer u to doba nije se previše pitanja postavljalo zašto se toliko novca ulaže u znanost. Jedna velesila morala je biti bolja od druge, a svemirske misije koje su opčinile milijarde ljudi bile su samo jedna bitka u tom natjecanju.
Samo dva dana kasnije, 26. 12. 1968. godine naslovnicu Večernjeg lista krasila je fotografija američkog vojnog broda Yorktowna, a masnim slovima stajalo je 'Sutra na Zemlji' označujući povratak trojice astronauta.
- Američki svemirski brod Apollo 8 s astronautima Bormanom, Lovellom i Andersom uletjet će sutra oko 16:30 po jugoslavenskom vremenu u atmosferu Zemlje fantastičnom brzinom od 40 000 km na sat i točno u 17 sati dodirnuti pučinu Pacifika blizu Božićnih otoka jugoistočno od Havaja. Astronaute i brod prihvatit će nosač aviona ratne mornarice SAD-a Yorktown - najavio je Večernji.
Naslovnicu je dobila fotografija nasmiješenog trojica kojem čestitaju mornari na podvigu koji je ušao u povijest, baš kao i čestitka koju je Josip Broz Tito uputio američkom predsjedniku Lyndonu B.Johnsonu.
- Predsjednik Republike Tito uputio je predsjedniku SAD-a Johnsonu brzojav sljedećeg sadržaja: "U povodu povijesnog podviga američkog svemirskog broda Apollo 8 upućujem Vama gospodine predsjedniče, narodu SAD-a i hrabrim astronautima Franku Bormanu, Jamesu Lovellu I Williamu Andersu, u ime naroda Jugoslavije i svoje osobno ime, najiskrenije čestitke. Divimo se ovom uspješnom letu, koji predstavlja krupno dostignuće američke znanosti i ljudskog genija i izražavamo uvjerenje da će ovaj veličanstveni pohvat pridonijeti univerzalnim naporima za daljnji napredak čovječanstva, suradnje među narodima i učvršćenje mira u svijetu" - stajalo je u brzojavu čestitke.
Povijesni let
Ako pojednostavnimo sve što se dogodilo te 1968. godine, možemo reći kako je bila itekako zanimljiva.
Politički atentati u kojima su živote izgubili Robert Kennedy Jr. i Martin Luther King, neredi na ulicama brojnih gradova diljem svijeta, borba za građanska prava dali su naslutiti kako dolazi neko novo doba politike, ali uspjeh posade leta Apollo 8 opravdano je razveselio mnoge. Time magazin proglasio je trojicu astronauta kao osobu godinu, a koliko je njihov podvig značio pokazuje i brzojav koji je primio jedan od astronauta u kojem je pisalo "Hvala Apollo 8. Spasili ste 1968", prenosi PBS.
>>65 GODINA VEČERNJEG LISTA Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala.