Apsolvent elektrotehnike patentirao i izvozi vjetrenjače iz BiH

Dvadesetosmogodišnji Miroslav Tešić živi u Kotor Varošu, gradiću od oko 25.000 stanovnika nadomak Banje Luke. Za razliku od većine svojih sunarodnjaka, taj apsolvent elektrotehničkog fakulteta nikad nije želio napustiti domovinu u potrazi za boljim poslom ili lakšim životom. Tešić želi živjeti i raditi u gradu u kojem se rodio.

Nekada je većina ljudi razmišljala kao i on. Ali pokrenuti vlastiti biznis i zaraditi za život cijele obitelji danas u BiH zvuči kao neostvariv san. Iznos sredstva za poticaj biznisa je zanemariv, a malo je dostupnih kredita. Komplicirane procedure registracije i visoki porezi dovode do toga da se budući mali gospodarsvenici osjećaju kao da se bore s vjetrenjačama. No, tu metaforu Tešić je okrenuo u svoju korist - proizvodnjom vjetrenjača.

Patentirao prvu vjetrenjaču u BiH
U BiH ne postoji tradicija, niti tehnologija za iskorištavanje snage vjetra. Zajedno s bratom i ocem Tešić je 2002. godine patentirao svoju prvu vjetrenjaču. Nakon tri godine redovitog nastupanja na europskim sajmovima inovacija i osvajanja nagrada, Tešići su privukli pažnju njemačkog investitora. Tako je započela proizvodnja vjetrenjača u Kotor Varošu.

Tešići su 2004. godine osnovali poduzeće koje danas zapošljava pet ljudi. Na vrhu planine Vlašić montirali su prototip vjetrenjače visine 12,5 metara. Snaga te vjetrenjače bila je dovoljna da osigura električnu energiju za jedno domaćinstvo.

Sada smo u fazi da ćemo proizvoditi vjetrenjače i izvoziti ih iz BiH na inozemno tržište  kaže Tešić.  Mislim da će najveća potražnja biti na tržištu Nizozemske. Radi se o zemlji koja ima dugu tradiciju korištenja vjetrenjača za proizvodnju električne energije. On kaže da njega i njegove poslovne partnere iz tvrtke Komvel nisu obeshrabrili dugotrajna i komplicirana procedura registracije poduzeća, niti nedostatak podrške lokalne zajednice. Znali su da imaju dobru ideju i bili su uvjereni kako će je netko prije ili kasnije prepoznati.

Uspjesi malog gospodarstva
Istražujući prepreke za pokretanje malog biznisa u BiH, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva otkrili su da mnoge uspješne male gospodarstvenike krase slična upornost, vjera u sebe i svoje ideje. To su ključne osobine koje odlikuju uspješne male gospodarstvenike koji su opstali usprkos svemu.

Pedesetogodišnja krojačica iz Zavidovića Zahida Ćosić kaže da prijatelji i obitelj nisu mogli razumjeti njezinu odluku da pokrene vlastiti posao. Pokušala im je objasniti kako želi biti svoj "gazda" i da je čini sretnom što otvara nova radna mjesta za svoje sugrađane.

Moja poslovna priča počinje 1987. godine kad sam, kao vrlo mlada, otvorila svoj prvi butik u Zavidovićima  kaže ona.  Nitko nije mislio da ću uspjeti, ali jesam. Nakon toga 1989. godine otvaram svoju tvornicu u kojoj prodajem odjeću, uglavnom poslovne uniforme. Njezini glavni kupci bili su laboratoriji i građevinska poduzeća.

Osiguran posao za sugrađane
Međutim, rat je uništio sav uloženi trud i sredstva za rad. Odlučila je ponovo pokušati 1997. godine, kad je saznala da je Općina Zavidovići proglasila jednu zelenu površinu industrijskom zonom i omogućila svim poduzećima na tome području porezne olakšice i pomoć u dobivanju građevinskih dozvola.

 Kad smo došli to je ustvari bila livada. Nigdje ništa  kaže ona.  Niti struje, niti vode. Donaciju od 60.000 KM, iz sredstava Europske komisije, potrošila je na građevinski materijal. Priča da je bilo i teških dana.

Jedan od tih je i gubitak najvećeg kupca 2003. godine. No, danas njezina tvrtka Unicom zapošljava 58 radnika i šije radne uniforme za njemačko tržište. Z. Ćosić ponosna je zbog činjenice da je uspjela u tako maloj sredini, naročito kao žena. Ali, najvažnije od svega je da je osigurala posao svojim sugrađanima, od kojeg oni i njihove obitelji mogu živjeti.