Iako je berba jabuka još u tijeku, među posljednjima se, naime, beru fuji, cripps pink i braeburn, hrvatski voćari ovih dana više razmišljaju o njihovu doniranju, za što već drugu godinu mogu ostvariti i potpore EU, umjesto da ih u bescjenje prodaju trgovcima. Dok trgovci u prosjeku plaćaju 1,70 do 2,50 kuna za kilogram, Bruxelles zbog ruskog embarga na izvoz hrane iz EU, za 5170 hrvatskih tona – ne zatrpaju li njima unutarnje tržište – voćarima nudi 3,25 kuna za kilogram, što će nekima i ove sezone održati glavu iznad vode.
Sanjaju o izvozu
Voćar Frane Ivković kaže kako su tražili i povećanje kvote za dodatnih 3000 tona prve i druge klase, za što još čekaju odgovor, a donirali bi ih migrantima u prolazu kroz Hrvatsku. U suprotnom Boga mole da ih što više završi u izvozu, kakav je ovih dana ostvaren u Katar. U Hrvatskoj voćarskoj zajednici kažu kako je prvih 20 kontejnera već otpremljeno put te arapske države, koja je posljednjih godina i te kako zainteresirana za “zdravo” hrvatsko voće.
– I sad imam upit za 400 tona jabuka, svojedobno su od mene tražili i 18 tona tjedno. No iako tržište očito imamo, upiti dolaze i iz Alžira, Egipta..., masovniji izvoz jabuka iz Hrvatske nemoguća je misija jer voćari nisu ni organizirani niti imaju hladnjače u kojima bi jabuke, prije nego krenu u otkup, čuvali – kaže Ivković, koji se ovih dana sa 30-ak većih voćara udružuje u Zadrugu Ludina kako bi organiziranije nastupili na tržištu i uz pomoć fondova EU sagradili i hladnjaču.
Krče nasade
Ističe kako su u arapskim zemljama posebice zainteresirani za manje sorte kalibra oko 65 milimetara. U EU se i takva jabuka smatra prvom klasom, dok naši trgovci pod nju ne priznaju nijednu ispod 75 mm. Arapi koji imaju velike obitelji radije bi 10-ak manjih jabuka u kilogramu, dok naši trgovci od voćara, tvrdeći kako to žele potrošači, traže “lubenice”, objašnjava Ivković. Potom se prva klasa domaćih jabuka, pogotovo ranih sorti, uglavnom izveze, a Hrvati su, primjerice i početkom listopada jeli uvezeni zlatni delišes iz lanjske berbe. Voćari na isplatu trgovaca čekaju do 180 dana, pa nije čudno što su, i prema tvrdnjama Josipa Đelagića iz Đakovštine, nasadi sve zapušteniji i sve ih se više krči. Procjene su kako se od 6000 hektara nasada jabuka u nas obrađuje 4000 hektara, a preostalih 2000 održava na životu zbog poticaja. Ove sezone u nas će se ubrati 80.000 tona jabuka, 20-ak posto manje od prosjeka, dok bi se na postojećim površinama, moglo ubrati i 240.000 tona – 40 tona po hektaru da bi se proizvodnja uopće isplatila.
>> U jabukama eko-proizvođača Maria Severa nisu pronađeni pesticidi