Tisuće Argentinaca marširaju ulicama Buenos Airesa protiv sporazuma koji je vlada u siječnju dogovorila s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Sporazum će vladi omogućiti restrukturiranje 45 milijardi dolara duga, ali se na domaćem terenu pokazao politički vrlo problematičnim.
Devet bankrota
Argentina se suočila s novom mogućnošću bankrota te je 28. siječnja pristala na dogovor s MMF-om koji joj je omogućio privremenu odgodu plaćanja duga, i tako je zemlja izbjegla bankrot. Radi se o dugu koji proizlazi iz sporazuma koji je prethodna, desna argentinska vlada s MMF-om potpisala 2018., a kojim se zemlja zadužila za 57 milijardi dolara. Najveća je to pozajmica nekoj zemlji u povijesti MMF-a.
Argentina je inače u svijetu poznata po bankrotima, dosad je devet puta u 200 godina nezavisnosti proglasila nemogućnost podmirivanja svojih obveza. Sporazumi te zemlje s MMF-om u javnosti nailaze na neodobravanje sa svih strana – protiv njih prosvjeduju građani, zbog njih se svađa vladajuća stranka, omraženi su među ljevičarima i nacionalistima, a istodobno ih neki ekonomisti označavaju kao sredstvo produljivanja argentinske agonije. No ima i onih koji govore da nije jasno koja je alternativa za argentinske vlade koje ne uspijevaju ili ne žele zauzdati potrošnju države.
Prosvjednici nose plakate s natpisima “Ne sporazumu s MMF-om”. On je vladi omogućio da odgodi plaćanje duga MMF-u, ali zauzvrat moraju smanjiti deficit i inflaciju.
”Pokoravanje naroda”
– Žele da dug platimo s više fiskalnih prilagodbi, s više prekarnosti i oduzimanja. Zato ne možemo dopustiti pokoravanje našeg naroda zamislima MMF-a – rekla je liderica prosvjeda Celeste Fierro Reutersu. Drugi prosvjednici naglašavaju da je sporazum kreiran tako da se od radničke klase očekuje da plati dug.
oko dvorca je uvijek sirotinja zivila