ZAŠTO SU SE URUŠILE

Arhitekt Račić: Obnovljene kuće morale su ostati netaknute, a imamo mrtvih. To je kriminal

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Sanacija posljedice potresa u centru Petrinje
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Sanacija posljedice potresa u centru Petrinje
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Petrinja: Peti dan nakon razornog potresa saniraju se posljedice
04.01.2021.
u 19:52
Sve što je rađeno kroz obnovu trebalo je proći u potresu gotovo pa netaknuto. Tu ni crijep nije smio opasti, eventualno žbuka, kaže riječki arhitekt Marin Račić
Pogledaj originalni članak

Tko je i kako te koliko (ne)kvalitetno obnavljao kuće na Baniji nakon Domovinskog rata, pitanje je koje se sve glasnije postavlja, nakon razornog potresa koji je poharao Petrinju, Glinu, Sisak i okolicu. Prema pričama ljudi s terena, kuće su se urušile i  među ostalim jer nisu kvalitetno građane tijekom obnove koju je provodila država od 1995. do 2000. godine, a dokaz tome je, kažu vlasnici sada razorenih kuća, što u njima nema ni trunke željeza. Odnosno armature.

Obnovljeno 150.000 kuća

Posla će tu biti očito i za  DORH i za MUP, međutim prvo bi, prema raspoloživim informacijama, istragu o obnovi kuća nakon rata trebao provesti Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kao slijednik nekadašnjeg Ministarstva obnove i razvitka, ili Državni inspektorat. Tek nakon utvrđivana mogućih malverzacija u cijelu bi se priču moglo uključiti i Državno odvjetništvo. Da će istrage sigurno biti potvrdio je danas nakon sjednice Vlade i premijer Andrej Plenković.

>> VIDEO Čišćenje ulica, saniranje dimnjaka i krovova u Petrinji

– To se treba ispitati, kako, zašto, tko je radio, tko je bio nadzor, tko je davao uporabnu dozvolu... Sve što treba ispitati će se ispitati – kazao je premijer koji je podsjetio kako se nakon Domovinskog rata obnovilo više od 150 tisuća kuća i stanova i da su obnovu s više do 95 posto financirali porezni obveznici.

Kazao je i kako nije bilo vremena da se o toj temi već razgovara i sa županom Ivanom Žinićem, koji je bio jedan od zaduženih za tu obnovu nakon Domovinskog rata. Da će biti istrage kazao je i prije sjednice Vlade ministar graditeljstva Darko Horvat koji je poru čio i da Središnji državni ured za obnovu ima sve vjerodostojne podatke i kako je zazivati bilo čiju odgovornost  u ovom trenutku bespredmetno.

Dobro upućeni kažu da su se poslovi obnove nakon rata dijelili po babi i stričevima i da je onaj tko je imao dobru vezu dobivao unosne poslove. Tvrtkama koje su dobivale te poslove država je 70 posto plaćala u novcu, a 30 posto u dionicama, a pritom su, kažu naši sugovornici, oni s dobrim vezama dobivali  dionice vrijednih tvrtki, dok su drugima pripale gotovo bezvrijedne dionice. Da se očito fušarilo i da bi za to netko danas trebao odgovarati uvjereni su mnogi stručnjaci. Riječki arhitekt Marin Račić kaže kako se kućama obnavljanima nakon rata u ovom potresu nije trebalo baš ništa dogoditi, a mnoge su srušene do temelja.

>> VIDEO 'Brojni ljudi i dalje žive u autima, hrane imaju, nedostaju im samo kućice'

‘Trebalo proći netaknuto’

– Sve što  je rađeno kroz obnovu trebalo je proći u potresu gotovo pa netaknuto. Eventualno je moglo doći do padanja žbuke. Tu ni crijep nije smio opasti, a imamo mrtvih. To nije ništa drugo nego kriminal – kaže Račić i dodaje kako se svi projekti trajno čuvaju, vjerojatno u gradskim arhivima i kako se bez obzira na protok vremena i danas može sve utvrditi.

Može se, bez problema, kaže, doći do svih onih koji su sudjelovali u obnovi i jasno vidjeti tko je što radio, tko je na što stavio potpise, koliko je to plaćeno...

– Sve to negdje treba postojati i ako je netko napravio propuste, za njih treba odgovarati – kaže Račić.

Uvjeren je i kako su male šanse da su propusti napravljeni prije dobivanja građevinske dozvole jer, kako objašnjava, arhitekti i inženjeri građevinarstva koji su odgovorni za sve postupke do dobivanja građevinske dozvole na svu dokumentaciju stavljaju vlastiti potpis i osobno odgovaraju za propuste. Po njemu su veće šanse da se nešto krivo dogodilo u vrijeme gradnje i nadzora.

Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš također kaže kako se obnovljenim kućama, ako su rađene prema važećim zakonima, ništa nije trebalo dogoditi u potresu i kako se mora utvrditi tko je odgovoran za to što su se ipak urušile.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 95

PE
Perspektivan
20:02 04.01.2021.

Gdje god zagrebes u ovoj državi svugdje naletis na kriminal,lopovluk,korupciju......i ne mozes reci da smo mi kao narod skloniji tome od drugih naroda nego je po meni stvar u organima vlasti, pravosuđa,kontrole. Citam neki dan kako u srbiji svi moraju dokazati porijeklo imovine u protivnom se oduzima. Zasto se u nas tolerira lopovluk? Mozda bas zato sto je vlast na svim razinama kriminalna.

DU
Deleted user
20:01 04.01.2021.

A što je sa nadzorom pri gradnji jer investitor je bila RH?A što je sa uporabnim dozvolama? Ima tu cijeli niz svakakvih radnji prije nego se čovjek useli u novosagrađeno.

DU
Deleted user
20:10 04.01.2021.

Hdz će naći žrtveno janje, neku sirotinju.