Dati građanima rivu, a rivi vratiti "morske" funkcije. Pružiti staroj gradskoj jezgri izlaz na more te stvoriti novi urbani identitet grada kao – grada na moru. Ciljevi su to vlasti u Puli, gradu koji će napokon dobiti svoju rivu. I to kakvu! Bit će to arhitektonski iznimno atraktivnih 2500 metara koji će revitalizirati gradsko središte i dati Puli mediteranski štih. A pritom i dodatne sadržaje te istovremeno zadržati gospodarsku funkciju. Uostalom, ovo potonje bio je i jedan od uvjeta javnog natječaja na kojemu je od 13 pristiglih radova prvu nagradu odnio onaj arhitekata zagrebačkog BF studija.
Parkiralište kao brod
Budućom pulskom rivom, naime, prema njihovoj će zamisli – dominirati pontoni. Na njima će biti smješteni različiti sadržaji; ponton s bazenom, drugi sa scenom za priredbe, kazalište, spektakle i slično, treći s noćnim klubom, a i četvrti s – plutajućom garažom za 500 automobila. Pontonsko rješenje rive jedinstveno je i njime se htjelo, kako objašnjava arhitekt Zoran Boševski iz projektnog tima, dati dodatni impuls u razvoju Pule po kojemu taj grad može postati prepoznatljiv.
– Pontona može biti tri, četiri, pet... Nismo htjeli puno graditi iako je bilo prema uvjetima natječaja dopušteno graditi na rivi. Mislili smo da nema smisla, a nismo htjeli raditi ni blokove. Stoga smo napravili rekonstrukciju željezničke stanice, prednji dio rive malo nasipali, a sve sadržaje napravili kao pontonske objekte koji su u moru. Tamo su zamišljeni svi sadržaji koji koriste gradu i nema stanovanja – objašnjava arhitekt Boševski.
Pontoni, tj. platforme ili može se reći i otoci, gradit će se od betona ili čelika, a bit će sidreni pilotiranjem u dno mora. Ispod platforme, dakle, nije zamišljeno nasipavanje mora. Spomenuta plutajuća garaža je parking rješenje za centar Pule, a riječ je o pokretnom brodu parkiralištu čija se pozicija mijenja u skladu s potrebama. Konkretno, bit će ili uz gradsku jezgru ili pak uz Arenu za vrijeme kakvih događanja. Za njegov izgled zagrebački tim arhitekata predložio je – objekt skulpturu. Pulski zaljev, međutim, neće ostati bez svojeg industrijskog dijela. Uostalom, bio je to jedan od uvjeta natječaja što je tim BF studija riješio zadržavanjem industrijskog željezničkog kolosijeka kao dijela pulske rive. Inače, cijeli će potez rive, koju su arhitekti "podijelili" na četiri cjeline, povezivati pješačka staza i uređene zelene površine uz urbane elemente poput drvenih klupa i bijelih betonskih neobična dizajna.
Arheologija bez kraja
U idejnom rješenju svoju ulogu ima i pulski simbol, Arena. Arheološki park ispod Arene, koji je cijelo vrijeme u fazi eksploatacije, ideja je arhitekata.
– U Puli uvijek ima nešto uz Arenu što se istražuje, oni nikad dakle nisu projekt koji će nešto dovršiti, osvijetliti i pustiti turiste da gledaju. Doći u arheologiju puno je zanimljivije – objašnjava Boševski.
Predobro da bi moglo biti istinito.