OSVAJANJE ALEPA

Assad: Civili smiju otići, ali za teroriste nema milosti

Foto: Reuters/PIXSELL
alep sirija
Foto: Reuters/PIXSELL
alep sirija
Foto: Reuters/PIXSELL
alep sirija
Foto: Reuters/PIXSELL
alep sirija
Foto: Reuters/PIXSELL
alep sirija
15.12.2016.
u 10:30
Pobunjenici su poraženi, no postoji strah od osvetničkog pohoda vojnika prema civilima
Pogledaj originalni članak

– Posljednje linije obrane pobunjenika su pale i grad Alep je oslobođen! Nada u bolju budućnost postala je stvarnost i stanovnici Alepa konačno mogu računati na bolje sutra. Od prvog dana smo vjerovali u pobjedu istine, a ne mraka – kazao je sirijski predsjednik Bashar al-Assad ističući da rat sirijskog naroda još nije gotov, ovo je prvi korak prema boljoj budućnosti.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad upozorio je i vlade zapadnih zemalja da prije nego što objave, procijene svoja priopćenja, kao što je slučaj s Alepom, jer sve ukazuje na to da ih više brinu teroristi nego civili.

Upravo su civili oni za čiju se sudbinu najviše strahuje, jer iako je već bila dogovorena njihova evakuacija, ona se jučer ujutro nije dogodila, a zračni udari po ostacima istočnog Alepa su nastavljeni.

Režim navodno želi pustiti civile, ali ne i naoružane džihadiste koji također traže put za izvlačenje. Iz samoga grada stižu i informacije o osvetničkim pohodima režimske vojske koja ubija sve na koje naiđe.

S druge strane, nakon više od četiri godine borbi, nakon službene potvrde o oslobođenju, grad koji je od srpnja 2012. stalno razaran eksplodirao je od sreće, stanovnici su spontano izišli na ulice i trgove i slavili veliku mogućnost povratka stare Sirije – jedne države i jedne nacije.

Slavilo se nacionalno zajedništvo, jer će nakon Alepa i ostalih bitaka ipak Sirijci biti ti koji će odlučiti tko će ih i kako voditi. Nakon stoljeća zajedničkog života sunita, šijita, alavita, kršćana, Druza pa čak i Kurda i Turkmena, nema sumnje da će oni biti u stanju obaviti i tu zadaću.

Njihovo bismo slavlje istodobno mogli nazvati i rekvijemom posvećenom Zapadu, Muslimanskom bratstvu i Ankari te vehabijskim fanaticima iz Saudijske Arabije koji sa svim uloženim milijardama, oružjem i propagandom nisu uspjeli ostvariti svoje planove i razoriti i pokoriti Siriju.

Oslobađanje Alepa, osim što ima veliki odjek, zasigurno će biti i prava prekretnica u sirijskom ratu. No, njegovo oslobađanje ne znači i kraj krvoprolića u toj zemlji. Koliko će oslobođenje Alepa ojačati moć sirijske vojske toliko je to i neuspjeh zapadnih politika u ovoj krizi.

Sirijskom predsjedniku Assadu pobjeda u Alepu omogućila je kontrolu nad najvećim sirijskim gradovima. Ti gradovi i područja koja ih okružuju čine oko 40 posto teritorija Sirije na kojem živi oko 60 posto populacije te zemlje.

Međutim, i dalje značajan dio teritorija nije pod Assadovom kontrolom, od Idliba i istoimene regije koja se nalazi nedaleko od glavnog Assadova uporišta preko teritorija koje kontroliraju Kurdi na sjeveru zemlje pa sve do istoka Sirije koji je dobrim dijelom pod kontrolom terorističke organizacije Islamske države.

I dok je sirijski predsjednik Assad, kojeg podržavaju Sirija i Iran, najavio da će se nakon Alepa posvetiti i svim ostalim pobunjeničkim uporištima, njegovi protivnici ustraju u tome da će se nastaviti boriti usprkos ključnom porazu u Alepu kao i izostanku političkog rješenja.

Iako je u Alepu ostvario značajnu pobjedu, sirijskom predsjedniku sigurno neće biti lako držati pod kontrolom sve lokalne i strane milicije na terenu, ali ni uspostaviti funkcionalnu administraciju u gradovima pod svojom vlašću. To se nedavno potvrdilo u Homsu, ali i u povijesnom gradu Palmiri koji su džihadisti ISIL-a napali dok su Assadove snage bile usredotočene na osvajanje Alepa.

Pitanje koje se nameće i o kojem ovisi sudbina Sirije je kakav će biti odnos globalnih i regionalnih sila u bližoj budućnosti i hoće li Iran i Rusija nastaviti podržavati Assada bude li on inzistirao na osvajanju teritorija cijele Sirije.

Činjenica je da je s podrškom Hezbollaha, iranske Revolucionarne garde i Rusije Assad uspio napraviti pomake na terenu o kakvima prije godinu dana nije mogao ni sanjati. Ali, tu je sada i pitanje Turske, zemlje čija vojska ratuje na sjeveru Sirije s ISIL-om ali i s Kurdima povezanima s PKK-om, organizacijom koju Ankara smatra terorističkom još od 80-ih godina. Sigurno je samo da će reakcije svijeta prije svega ovisiti o odnosima koji će zavladati između službene Moskve i novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

>> Putin i Erdogan dogovorili zajednički pokušaj pokretanja evakuacije istočnog Alepa

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar superhik74
superhik74
12:42 15.12.2016.

"I dok je Sirijski predsjednik Assad, kojeg podrzavaju Sirija i Iran..." ha, ha, ha...omaklo se da Sirijskog predsjednika podrzava Sirija. Brzo treba intervenirati veliki brat iz ministrastva istine i popraviti omasku, jer bi gradjani mogli poceti razmisljati.

Avatar nekakav
nekakav
14:00 15.12.2016.

zanimljivo ovo naricanje za glavosječama. očito netko na zapadu jako dobro živi od objavljivanja slika odrubljivanja glave dječaka od strane umjerene oporbe... ako su oni umjereni, kakvi su tek ovi ekstremisti?!

LI
Liberdad
11:45 15.12.2016.

Kad je to Assad rekao da za teroriste nema milosti? Prevezli su oni već dosta terorista u Idlib iz raznih krajeva Sirije. Možemo se pitati koliko je to pametno, ali to je njihov način da zaustave sukobe i smanje žrtve.