susret pape fraje i Kirila

Ateistički otok postaje središte kršćanskog ujedinjenja

Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo i patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo Patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo Patrijarh Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
papa Franjo Patrijarh Kiril
13.02.2016.
u 12:22
"Razgovarali smo potpuno otvoreno. Bio je to razgovor među braćom. Ja sam se osjećao kao da sam pred bratom. A i Kiril mi je isto to kazao", ispričao je Franjo.
Pogledaj originalni članak

S Kirilom razgovor je bio bratski, kazao je papa Franjo u kratkom susretu s novinarima u zrakoplovu na letu od Havane do Ciudad de Mexico. U Havani su papa Franjo i Moskovski patrijarh Kiril potpisali 12. veljače u 22,30 sati po srednjoeuropskom vremenu zajedničku izjavu nakon dvosatnog razgovora u dvorani zračne luke Josè Martì. Bio je to prvi susret jednog pape i jednog patrijarha Ruske pravoslavne crkve. Raskol između katolika i pravoslavaca nastao je 1054. godine obostranim izopćenjem, koje je povučeno 1965. Na Kubi je učinjen još jedan korak prema prevladavanju šizme, a papa Franjo je kazao kako će Havana postati glavnim gradom kršćanskog ujedinjenja.

Gotovo je nevjerojatno, pravo čudo, što je Kuba, donedavni ateistički otok s 11 milijuna stanovnika i s komunističkom vlasti Fidela Castra, sada postao, zahvaljujući i bratu bivšeg revolucionara, Raulu Castru, sadašnjem predsjedniku Kube, sjedište povijesnog susreta dvojice primasa dviju kršćanskih crkava. Raulu Castru su za organizaciju toga događaja zahvalili i Franjo i Kiril.

Zajednička izjava, koju su potpisali Franjo i Kiril, ima 30 točaka u kojima se govori o ratnim žarištima, stanju u Ukrajini, zajedničkim djelovanjem za mir u svijetu, zaštitu ljudskog života, brigu o obitelji, onu tradicionalnu između žene i muškarca.

Franjo je kazao kako je s Kirilom razgovarao vrlo otvoreno i kako je zbog toga zadovoljan. Bilo je, za novinare u papinu zrakoplovu, stvarno senzacionalno i emotivno, slušati kako je glavni sudionik povijesnog susreta doživio taj razgovor. Franjo je bio izuzetno sretan i zbog toga, kako je i kazao, želi to zadovoljstvo podijeliti s novinarima.

"Htio bih vam govoriti o svojim osjećajima i gostoljubivosti predsjednika Raula Castra", započeo je Franjo, te je otkrio neke detalje iz razgovora s Kirilom. Papa je kazao kako je u rujnu prošle godine razgovarao s Raulom Castrom o mogućem susretu s Kirilom na Kubi i "evo to se ostvarilo", pa mu je još jednom zahvalio na svemu što je učinio "za opće dobro".

Franjo je kazao kako je razgovor s Kirilom bio bratski, te su istakli točke koje brinu obojicu.

"Razgovarali smo potpuno otvoreno. Bio je to razgovor među braćom. Ja sam se osjećao kao da sam pred bratom. A i Kiril mi je isto to kazao", ispričao je Franjo. Bio je to razgovor dvojice biskupa koji su govorili o situaciji u njihovim crkvama. Zatim su razgovarali o stanju u svijetu, o ratovima, "o ratovima koji bi umjesto 'na komade' mogli uključiti cijeli svijet". Razgovarali su o stanju u pravoslavnom svijetu, kao i o predstojećem, koji će se održati u lipnju ove godine na Kreti, svepravoslavnom saboru.

"Moram vam iskreno kazati da sam osjećao unutarnju radost, radost Gospodina. Kiril je govorio otvoreno, slobodno, a i ja sam govorio slobodno. Osjećala se radost. Prevoditelji su bili odlični, obojica", ispričao je Franjo i onda otkrio kako je razgovor bio "u šest očiju", jer osim njih dvojice, te dvojice prevoditelja, prisutni su bili metropolit Hilarion i kardinal Koch. Hilarion je, praktički, ministar vanjskih poslova Ruske pravoslavne crkve, a Koch je predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana. Obojica su vrlo zaslužni za pripremu sastanka Franje i Kirila, kao i za pripremu zajedničke izjave dvojice poglavara. Franjo i Kiril su razgovarali, ali i Hilarion i Koch su ponešto kazali tijekom dvosatnog razgovora.

Franjo je otkrio i kako je dogovoren i program zajedničkih aktivnosti, jer "do jedinstva se dolazi u zajedničkom hodu", te je podsjetio kako je svojedobno kazao da se jedinstvo stvara izučavanjem, u teologiji, ali pravo jedinstvo će stići s Gospodinom. Jedinstvo će se stvoriti kada Gospodin bude vidio da hodimo zajedno, kazao je Papa.

Foto: Reuters/PIXSELL

Foto: Reuters

Nakon dvosatnog razgovora Franjo i Kiril su, dakle, potpisali zajedničku izjavu.

"Nije to politička izjava, pa ni socijološka. To je pastoralna izjava. Pa i kada se u njoj govori o sekularizmu, o jasnim stvarima, o biološkoj manipulaciji, to je pastoralna izjava. Izjava dvojice biskupa zabrinutih za pastoral", objasnio je papa Franjo značenje potpisane izjave i još jednom naglasio: "Ja sam sretan". Pozdravio je novinare i kazao kako ga očekuje u meksičkom glavnom gradu i obveza da u papamobilu prođe 23 kilometara. U Meksiku će boraviti do 18. veljače.

Dakle, zajednička izjava nije politička, njome se ne želi stvarati neke političke opcije ili biti uz neke političke opcije, već je njome potvrđen crkveni nauk. Dakako, bit ce političara koji će iz nje izvlačiti ono što odgovara njihovu programu, njihovoj viziji, ali poglavari dvije kršćanske crkve su unaprijed objasnili njezino značenje. Jedinstvo crkava znači i mir.

>>Papa Franjo i patrijarh Kiril u zajedničkoj izjavi: Ni jedan zločin ne može biti počinjen u ime Boga

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 21

KR
Krasimir
15:44 13.02.2016.

treba se ujediniti , svi pravoslavci neka predju na katolicku vjeru da budemo zajedno, ujedinimo se braco

Avatar Trpimir
Trpimir
14:13 13.02.2016.

Ovaj papa je antikrist koji je dosao s namjerom da unisti crkvu. Naslov sve govori! UZAS.

BA
bakulušić
16:13 13.02.2016.

U svijetu ne postoje ateistički otoci ni ateističke zemlje. Postoje otoci i zemlje na kojima i u kojima žive vjernici i nevjernici. I njima vladaju vjernici i nevjernici. Makarski biskupi su, obilazeći Bosnu u vrijeme Otomanske vlasti zapisali da u pojedina područja više od stotinu godina nije stupila noga svećenika. Pa nisu izjavili da su bili u zemlji nevjernika niti je vjera u Bosni umrla.