Postignut je tehnički sporazum za spas Grčke. Nedostaje još politički, a u petak će se sastati Eurogrupa, odnosno ministri financija 19 država eurozone. Primarni deficit Grčke bi u 2015. trebao iznositi 0,25% BDP-a, dok bi u 2016. prihodi trebali biti za 0,5% veći od državne potrošnje, a 2017. bi trebali biti 1,75% veći.
Omekšao ih pad BDP-a
Grčki ministar financija Euclid Tsakalotos kaže kako još nedostaju neki detalji, a iz Europske komisije kažu kako je sada potreban politički konsenzus. Važno je da je Grčka postigla prvi tehnički dogovor s međunarodnim kreditorima, koji bi trebao značiti treći paket pomoći od 86 milijardi eura za Atenu. Politički pregovori između Grčke, Europske unije i MMF-a se nastavljaju. Glasnogovornica Europske komisije Annika Breidthardt izjavila je novinarima kako se poslije tjedana rasprave pronašao tehnički, ali još manjka politički sporazum.
Tehnički sporazum znači da su usuglašena načela, ali je sada potrebno razraditi detalje. Predviđeno je i telefonsko dogovaranje između predsjednika EK Jean-Clauda Junckera, njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Françoisa Hollandea. Na 27 stranica pobrojeno je 35 prioritetnih akcija koje mora provesti Grčka. Među njima je revizija poreza na tonažu brodova, dakle povećanje poreza brodovlasnicima.
Osnažit će se financijska policija kako bi bila učinkovitija u borbi protiv financijskog kriminala i utajivača poreza, a time bi se trebao povećati ulazak novca u državnu blagajnu. Predviđeno je ukidanje poreznih olakšica za otoke do konca 2016., zatim će biti drugačije definiran poljoprivrednik, kojem će od sljedeće godine biti postupno ukidana državna potpora, ali će moći imati neke porezne olakšice kao u ostalim zemljama EU.
Liberalizirat će se tržište energije i nastavit će se s programom privatizacije. Ukidat će se postepeno mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu. Grčki parlament mora, od danas do petka, izglasati novi paket reformi, među kojima je predviđen i rez od 500 milijuna eura za obranu. Procjenjuje se kako je taj plan „blaži“ od onoga o kojem se glasovalo na referendumu 5. srpnja. Plan bi već sljedeće godine trebao dati ključne rezultate, odnosno da priljev u državnu blagajnu bude veći od potrošnje, a 2018. taj bi plus trebao iznositi 3,5%.
Do prije nekoliko dana Trojka (Europska središnja banka, MMF i EK), koja se vratila u Atenu nakon što ju je izbacila vlada ljevice premijera Alexisa Tsiprasa, tražila je da 2018. godine plus iznosi 4,5%, što je značilo mnogo više rezova u potrošnji (više od 2,1 milijardu eura) od onih koji su sada dogovoreni. Zapravo, pad grčkog BDP u ovoj godini „smekšao“ je zahtjeve Trojke.
Slijedi politički sporazum
Prema prvim reakcijama Tsiprasove vlade, postoji određeno zadovoljstvo postignutim sporazumom jer, kako je kazano, „ostavljaju određenu marginu za ekonomski rast“. Grčka hitno treba najmanje 20 milijardi eura kako bi 20. kolovoza mogla vratiti Europskoj središnjoj banci tri milijarde eura i dokapitalizirati svoje banke nakon što su iz njih izvučene uštede. Ne bi trebalo biti sumnje u postizanje i političkog dogovora, a on će značiti i poticaj ekonomiji svih europskih zemalja. Italija je, inače, izašla iz krize i bilježi ne samo rast BDP već i broja zaposlenih, a predviđene su i nove mjere za poticanje rasta. Za Hrvatsku, koja nije u eurozoni, ipak spas Grčke znači da se na primjeru reformi i rezova u državnoj potrošnji može vidjeti i napredak.
Grčka godinama ulaže u vojsku. Ako izgube kontinuitet u nabavci novog naoružanja i opreme, i ako dozvoli da vojska izgubi moral, Turci će ih oduvati u jednom danu i eto ISIL na Balkanu.