Aurora Weiss, predsjednička kandidatkinja, uputila je apel Vladi Republike Hrvatske po pitanju hitne regulacije migracija. Nakon što je najavila svoju kandidaturu za hrvatsku predsjednicu, austrijsko-hrvatska novinarka i diplomatkinja otputovala je u Beč gdje je bila počasna gošća na nizu događanja. S bivšim predsjednikom Republike Češke, Václav Klausijem i austrijskim parlamentarcem Norbertom Hoferom razmijenila je iskustva po pitanju migracija i, vođena iskustvom Nizozemske i Austrije gdje je živjela, istaknula je kako je za Hrvatsku zadnja minuta da regulira migrantsku politiku. Istaknula je i kako agencije za zapošljavanje stranih radnika te krijumčari i trgovci ljudima ne smiju biti regulatori migracija u Republici Hrvatskoj.
“Migracije uz sebe vežu kompleksna pitanja integracije, potrebe tržišta rada, opterećenost socijalnog sistema i zdravstvene skrbi, ali i porast kriminaliteta posebno po pitanju krijumčarenja ljudi, trgovine ljudima te nehumanog izrabljivanja tih istih stranih radnika koji su u ranjivoj poziciji. Stoga trebamo napraviti jasnu razliku između migracija, ilegalnih migracija koje se vežu uz kriminalne radnje te tražitelja međunarodne zaštite tj. azila. Robusno upravljanje vanjskim granicama, borba protiv krijumčarenja ljudi, brže procedure, dosljedan pristup repatrijaciji i strateška suradnja s trećim zemljama, teme su o kojim treba razgovarati u međunarodnim okvirima. Pitanje migracija je ujedno i pitanje nacionalne sigurnosti”, istaknula je Weiss.
Apelirala je na Vladu RH da se pridruži inicijativi od 15 zemalja koje podržavaju boravak azilanata u sigurnoj trećoj zemlji, po uzoru na tzv. Rwanda model dok se ne riješi njihov legalni status. Taj zahtjev Europskoj komisiji uputile su: Austrija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Finska, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Nizozemska, Poljska i Rumunjska. Repatrijacije moraju, kako navode iz tima predsjedničke kandidatkinje, biti opcija posebno za one koji krše zakone zemlje primateljice. Europa mora, dodaje se, udružiti snage za restriktivniju politiku azila i zaštitu vanjskih granica, zaštitu naših europskih vrijednosti.
VEZANI ČLANCI:
“Humanost nalaže da se politički azil u našoj zemlji odobri onima koji su progonjeni iz rasističkih, vjerskih ili političkih razloga, pod uvjetom da postoji potreba za takvom zaštitom. Oni koji ulaze u Hrvatsku iz sigurne treće zemlje trebaju tamo podnijeti zahtjev za azil. Zakoniti imigranti koji su već integrirani, koji govore hrvatski jezik, koji u potpunosti priznaju naše vrijednosti i zakone te su pustili kulturne korijene, trebali bi dobiti pravo na ostanak i dobivanje državljanstva“, istaknula je Weiss. Prednost bi, dodaje, trebali imati stanovnici zemalja iz regije koji traže uvjete za bolji život te poznaju hrvatsku kulturu i jezik.
Kako je istaknuto u nastavku, Njemačka se od ove godine odlučila na provođenje ciljanih migracija prema zahtjevima tržišta rada. Berlin je pristao dopustiti kvalificiranim i polukvalificiranim kenijskim radnicima dolazak u Njemačku unutar okvira dogovora o kontroliranoj i ciljanoj radnoj migraciji. Sličnu strategiju trebala bi voditi i Republika Hrvatska, smatra Weiss. Kao turističkoj zemlji, navodi kako je u Hrvatskoj potreban velik broj radne snage u uslužnim zanimanjima. Prema posljednjim podatcima koje imamo u Hrvatskoj trenutno obitava oko 500 Indonežana. Unatoč tome da je broj relativno nizak u odnosu na radnike iz drugih zemalja kao što je Nepal, broj svakodnevno raste i službenici Indonezije su izrazili zabrinutost i smatraju da je potrebno pružiti više zaštite svojim državljanima koji rade u Republici Hrvatskoj. Inače, Indonežani često popunjavaju mjesta u turističkom sektoru te drugim uslužnim djelatnostima s obzirom na to da turizam u Indoneziji, kao i u Hrvatskoj, igra veliku ulogu po pitanju ekonomije, stoji u priopćenju predsjedničke kandidatkinje.
“Iz tog razloga smatram da Vlada Republike Hrvatske treba preuzeti kontrolu migracija u svoje ruke i potpisati sporazum sa Indonezijskom Vladom, po uzoru na Njemačku koja je to nedavno napravila sa Kenijom. Na taj se način potrebna radna mjesta na hrvatskom tržištu mogu popunjavati planski, a za ciljana zanimanja može se pripremati i osposobljavati prije samog dolaska u Hrvatsku. To podrazumijeva dodatne radne kvalifikacije ili dozvole, upoznavanje s kulturom i osnovno znanje hrvatskog jezika. S druge strane Hrvatska bi trebala biti spremna ugovorom jamčiti stranim radnicima jednake uvjete i standarde koji to imaju i hrvatski građani, što uključuje raspon u primanjima i standard koji se propisuje za određeno zanimanje te pristup mirovinskom i zdravstvenom fondu. Hrvatskoj je u interesu zadržati te ljude, a ne se pretvoriti u ulaznu stanicu za radnu snagu koja će zatim bježati u ekonomski naprednije europske zemlje”, zaključila je Aurora Weiss.