'Dugoročni mir u Europi možemo imati samo s Rusijom, a ne protiv nje'

Austrija će u srpnju preuzeti šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Europskom unijom od Bugarske. Nova je to velika prilika za austrijskog saveznog kancelara Sebastiana Kurza, budućeg predsjedatelja Vijeća Europske unije i najpopularnijeg političara u Austriji koji je za samo osam godina dogurao od šefa konzervativne mladeži Narodne stranke (ÖVP) do najmlađeg europskog predsjednika vlade i svjetskog lidera, da se „popne“ na sam krov Europe.

Taj 31-godišnji čelnik umjereno desnog ÖVP-a, koji je od kraja prošle godine u vladajućoj koaliciji s krajnje desnom Slobodarskom strankom (FPÖ) Heinza Christiana Strachea, neupitna je politička zvijezda europske desnice, čiji će uzlet sigurno inspirirati ne samo druge političare desnog centra nego i ostale europske političare da se „prodaju“ svojim biračima kao spasitelji Europe. Europe u trendu jačanja krajnje desnih stranaka, na valu podjela, nezadovoljstva i straha od imigranata. A migracije su, između ostalog, i Kurzovo omiljeno područje. U svoju sliku simpatičnog, pristojnog „dečka“ i modernog političara sjajno je ukomponirao i svoje tvrdo stajalište prema imigraciji: „Naš je cilj vrlo jasan – da u Europi ne samo da ne bi smio postojati spor oko raspodjele migranata, nego da je napokon potrebna promjena fokusa prema osiguranju vanjskih granica“.

U Kurzovu osvajačkom pohodu na Europu, njegovo savršeno komuniciranje s javnošću, ne samo bez pogreške nego i bez dlake na jeziku i odlično snalaženje na svjetskom političkom terenu, njegovo je najubojitije oružje. Pohodu koji će u drugoj polovici ove godine biti usmjeren na budućnost Europe koja stenje pod teretom problema, visokog stupnja opasnosti i osjetljivosti. Kurzova pojava i pobjednička politika jamstvo su da će austrijsko predsjedanje Unijom sigurno biti zanimljivo, posebno njegovo uvjeravanje europskih moćnika da je došlo vrijeme za velike i istinske promjene u Europi, želi li ostati politički snažna, štititi svoje građane i ne izgubiti svoj politički utjecaj u svijetu.

U tom nadmetanju mišljenja i stavova taj popularni i vješti marketinški strateg i najmlađi svjetski lider sigurno će mnogima na europskom političkom parketu „oteti show“. Jer u svojim javnim istupima dosljedno govori ono što misli bez obzira na reakcije koje ponekad znaju biti i vrlo žestoke. Upravo zbog toga postao je tražena osoba i međunarodni medijski ljubimac pa se na intervjue s njim čeka mjesecima. Zbog prezauzetosti, rijetka je prilika s njim uživo razgovarati pa sve češće s novinarima komunicira pismeno i usmeno telefonski, ali i uz pomoć tzv. emoja ili smajlića. Nas je zanimalo što taj mladi, moderni i izuzetno talentirani austrijski političar dječjeg lica, kojeg bi mnoge starije Austrijanke rado imale za zeta, misli o predstojećem, već trećem predsjedanju Austrije EU-om otkako je 1995. godine postala njenom članicom i šest mjeseci koji će joj donijeti dosta izazova, ali i raspetljavanja čvorova od velikog značenja za daljnji napredak EU, kao i o daljnjem proširenju Europske unije na jugoistok Europe, stanju u EU i regiji te austrijsko-hrvatskim odnosima.

Gospodine kancelaru, Austrija 1. srpnja preuzima polugodišnje predsjedanje Vijećem Europske unije. Koji su najveći izazovi za austrijsko predsjedanje?

Nalazimo se pred zahtjevnom zadaćom, preuzimanjem predsjedanja Vijećem Europske unije u važnom trenutku i okruženju prepunom izazova i promjena. U njih se ubrajaju geopolitički prevrati u svijetu, dugotrajne napetosti između Ukrajine i Rusije, nepredvidive gospodarske promjene kao i razlike unutar Europske unije na pojedinim tematskim područjima. Sve to su izazovi austrijskog predsjedanja u čijem će fokusu biti Europa koja štiti, što i jest njezina zadaća. I to kroz model koji počiva na tri stupa, a to su sigurnost, jačanje položaja Europe i stabilnost u europskom susjedstvu, pogotovo na zapadnom Balkanu.

Što se tiče zapadnog Balkana, poznato je da ruski predsjednik Putin želi pojačati svoj utjecaj na tom području. Nije li to opasno za stabilnost cijele Europe i kakva je, prema vašem mišljenju, budućnost odnosa između Europske unije i Rusije?

Nedavno sam se u Kremlju susreo s predsjednikom Putinom. Pritom sam posebno naglasio da smo zainteresirani za ponovnu uspostavu uređenih odnosa između Europske unije i Rusije i uspostavu dijaloga. Jer dugoročni mir u Europi možemo imati samo s Rusijom, a ne protiv nje. Međutim, to ne znači da ćemo gledati u stranu ako se krši međunarodno pravo.

Neki traže i prekrajanje Europe. Kako vi vidite europsku budućnost?

Europa koja štiti to je ono što nam je najpotrebnije. Prije svega moramo više raditi na stvarnoj zaštiti vanjskih granica EU i međusobno znatno uže surađivati u sigurnosnoj i obrambenoj politici. Time ćemo vratiti i povjerenje građana u Europsku uniju, naš zajednički projekt. A kako bismo ostvarili te ciljeve, moramo se okrenuti supsidijarnosti (načelo koje služi kao regulatorni kriterij za područja koja nisu u isključivoj nadležnosti Unije, nap. a.) i Europskoj uniji snažnije fokusiranoj na velike i važne izazove. I Uniji koja se istodobno drži u pozadini kada se radi o malim i manje bitnim pitanjima, kako bi raznolikost Europe mogla ostati sačuvana.

Kako se vama sviđa ideja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Europskoj uniji različitih brzina?

Europa različitih brzina djelomično je već stvarnost, na primjer kod eura i Schengena, a djelomično je i potrebna. Ali to i nije baš neka pozitivna vizija budućnosti! Austrija prije svega želi biti graditelj mostova i tako će se i postaviti, kako bi otklonila napetosti koje vladaju unutar Europske unije i ojačala njezino jedinstvo. Jer članstva drugog reda u Uniji ne smije biti!

Podjele u Europi, njezino skretanje udesno i uzlet desnih populista dodatno zabrinjavaju javnost. Što znači to podvajanje Europe na zemlje koje se okupljaju oko sve bolje umrežene europske populističke desnice nasuprot državama polugama – Njemačkoj i Francuskoj? Umrežavaju li se oni zapravo protiv kancelarke Merkel, Macrona i Bruxellesa?

Populizam, bez obzira na to dolazi li zdesna ili slijeva, uvijek je problematičan. Njemu je pridonio i pogrešan pristup Europe pitanju migracije, što je stvorilo plodno tlo za uspjeh nezadovoljnika, kako iz lijevo, tako i iz desno usmjerenih političkih stranaka. Zato je jako važno da Europa ozbiljno uzme brige svojih građana.

Kako ste najavili, Austrija će staviti ilegalnu migraciju, politiku azila, sigurnost Europe i integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU u fokus svojeg predsjedanja Unijom. Koje korake namjeravate poduzeti da bi građani EU bili bolje zaštićeni?

Europska unija mora sustavno promijeniti svoju migracijsku politiku. Protiv nedopuštene migracije Europa se mora odlučnije boriti i pobrinuti se za veću sigurnost svojih vanjskih granica. Ilegalne bi migrante, nakon što ih se spasi iz nevolja na Mediteranu, trebalo zbrinuti na vanjskim granicama EU, zaustaviti i vratiti ih u zemlje iz kojih potječu. Ako to nije moguće, onda u sigurne tranzitne zemlje ili centre u sigurnim zonama u trećim državama u kojima mogu biti zbrinuti. Istodobno moramo više ulagati u pružanje pomoći na licu mjesta, u njihovim matičnim zemljama. Uspijemo li zaustaviti ilegalnu migraciju, znatno ćemo pridonijeti većoj sigurnosti EU.

Kakav je stav austrijske vlade kad se radi o pravu na azil i integraciji izbjeglica?

Integracija je uvijek pitanje broja onih koje treba integrirati u društvo. Austrija je od 2015. godine primila više od 155 tisuća izbjeglica. Mi smo u EU, u odnosu na broj stanovnika, primili najviše izbjeglica koji su se balkanskom rutom zaputili iz Grčke prema središnjoj i sjevernoj Europi. Na drugom smo mjestu, odmah iza Švedske. To je vrlo velik izazov za našu zemlju. Zbog toga nam je posebno važno bilo zatvoriti balkansku rutu u suradnji s državama uzduž te rute. Hrvatska je imala vrlo značajnu ulogu u zatvaranju zapadnobalkanske rute.

Austrija snažno zagovara daljnje širenje EU na zemlje zapadnog Balkana, što je i jedan od prioriteta austrijskog predsjedanja Unijom. Nisu li preoptimistične prognoze da bi se to moglo dogoditi do 2025. godine?

Austrija se i nadalje snažno zauzima za europsku perspektivu država zapadnog Balkana i njihovo približavanje EU. Po tom pitanju i mi i Bugarska, trenutačna predsjedateljica EU, imamo isto mišljenje. Zajednički nam je cilj – čvrsto usidrenje zapadnog Balkana u Europu. Brzina dotičnih pregovora i približavanja EU prvenstveno ovisi o tome koliko će brzo dotične zemlje na zapadnom Balkanu, daljnjom provedbom reformi, biti spremne za ulazak u EU. Našu će podršku imati. Mi ćemo ih i dalje odlučno podupirati u reformskim procesima i borbi protiv korupcije. A naše ćemo predsjedanje u drugoj polovici ove godine koristiti i za to da s partnerima unutar Unije i na zapadnom Balkanu postignemo napredak na tom području.

Ako nas pogodi treći svjetski rat, 10 najmoćnijih zemalja imat će ključnu ulogu:

Kako ocjenjujete bilateralne odnose između Austrije i Hrvatske?

Austrija je Hrvatsku, već od priznanja njkezine neovisnosti, za vrijeme tadašnjeg ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka, stalno podupirala i bila jedna od onih zemalja koje su je pripremale na europskom putu za prijem u EU. Naši odnosi s Hrvatskom su odlični i vrlo usko surađujemo na svim razinama. I na onoj ljudskoj strani nas mnogo toga veže, a dobro je poznato i da je Austrijancima Hrvatska jedno od najomiljenijih odredišta za godišnji odmor.

S druge strane, vrlo ste „nesretni i zabrinuti“, kako ste izjavili, zbog situacije u austrijskom susjedstvu. Zabrinjava vas granični spor između Slovenije i Hrvatske i izrazili ste spremnost da pomognete.

U kontaktu smo i uskoj razmjeni mišljenja s obje strane, kako sa Slovenijom tako i s Hrvatskom. Nadam se da bi se uskoro moglo pronaći neko sporazumno rješenje. A i Europska je komisija također obećala potporu.

Kad smo kod Europske komisije, austrijski su mediji javili da austrijska vlada, na čijem ste čelu, namjerava od Europske komisije zatražiti produljenje ograničenog pristupa austrijskom tržištu rada za hrvatske državljane za iduće dvije godine, tj. do 2020. Znači li to da ste i vi pristaša mišljenja da Hrvati i dalje trebaju ostati u čekaonici?

Produljenje ograničenja pristupa austrijskom tržištu rada za državljane Hrvatske je, prema mišljenju austrijske savezne vlade, smisleno zbog specifične situacije na austrijskom tržištu rada. Austrijska vlada trenutačno ispituje i dodatne izuzetke za sezonske radnike u turizmu, kao i za proširenje liste zanimanja koja su izuzeta od ograničenja.

Hrvate, kao i Mađare, Slovake, Poljake, Čehe, Slovence..., zabrinjava plan austrijske vlade kojim Austrija namjerava smanjiti visinu dječjeg doplatka gastarbajterima čija djeca ne žive u Austriji. Zašto to mijenjate?

Važna nam je pravednost prema obiteljima u Austriji. A to možemo postići samo ako visinu dječjeg doplatka koji primaju djeca gostujućih radnika, čije obitelji ne žive u Austriji, prilagodimo standardu zemalja u kojima žive. Vezano uz to imamo i stručno mišljenje u kojem stoji da i EU potvrđuje pravnu konformnost te mjere.

Kad ste kod EU, već ste više puta naglasili da Unija, nakon Brexita, mora postati štedljivija i djelotvornija.

Točno! Austrija će se snažno založiti za učinkovitije i štedljivije postupanje s novcem poreznih obveznika europskih građanki i građana. Mi smo u skupini neto platiša i u njoj se dobro osjećamo jer imamo pozitivan pristup prema EU, ali izuzetno nam je važno da se s novcem europskih građana brižno postupa. A o tome će biti riječi i za vrijeme austrijskog predsjedanja Europskom unijom kada će ona biti konfrontirana sa dva posebno velika izazova: pregovorima o Brexitu i pregovorima o novom proračunu Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. A pregovori o Brexitu tada će već biti u završnoj fazi, kako bi s 29. ožujkom 2019. Velika Britanija mogla izići iz Europske unije.